NAKON višemjesečnog zatišja, smrtonosne pucnjave u koje su uključeni agenti američke Imigracijske i carinske službe (ICE) ponovno su dospjele u središte pozornosti, prijeteći novim političkim problemima za administraciju Donalda Trumpa. Dva incidenta ovog mjeseca, jedan u Teksasu i jedan u Maineu, podsjećaju na događaje iz siječnja u Minneapolisu, kada je ubojstvo dvoje prosvjednika izazvalo ozbiljnu krizu za Bijelu kuću, piše CNN.

Događaji u Minneapolisu natjerali su Trumpovu administraciju na rijetke zaokrete u politici. Dvoje visokih dužnosnika koji su nadzirali tadašnju imigracijsku akciju, uključujući ministricu domovinske sigurnosti Kristi Noem, u međuvremenu su napustili svoje položaje, a administracija je prešutno priznala da su stvari izmakle kontroli. Ankete su kasnije potvrdile koliku je političku štetu incident nanio.

Sada, u politički osjetljivom trenutku, novi slučajevi ponovno prijete eskalacijom. Nakon ubojstava u Minneapolisu, uslijedili su mjeseci relativnog mira po pitanju kontroverzi oko deportacija, no savezni agenti ovog su mjeseca usmrtili dvije osobe - jednu prošli tjedan u Teksasu, a drugu u ponedjeljak u Maineu.

Upitna objašnjenja i vjerodostojnost

Kao i u slučaju Renee Good i Alexa Prettija u Minneapolisu, i ovi incidenti testiraju ne samo toleranciju Amerikanaca prema Trumpovoj imigracijskoj agendi, već i vjerodostojnost same administracije. Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) i ranije je iznosilo sumnjive, pa i potpuno lažne tvrdnje o sličnim događajima, a pitanja o službenim verzijama događaja ponovno se pojavljuju.

Znakovito je da u najnovijem slučaju iz Mainea DHS čak ni ne tvrdi da je ubijeni muškarac prijetio životima agenata. Navodi se samo da je bježao s mjesta događaja te da se agent ICE-a "pribojavao za javnu sigurnost", što u pravilu nije dovoljan razlog za otvaranje vatre.

Nepopularnost u anketama

Političke posljedice događaja iz Minneapolisa i dalje su vidljive. Unatoč Trumpovom uspjehu u smanjenju ilegalnih prelazaka granice na povijesno niske razine, on i dalje ima izrazito loš rejting po pitanju imigracije. Istraživanje Reuters-Ipsosa prošlog mjeseca pokazalo je da 55 posto Amerikanaca ne odobrava njegov rad na tom polju, dok ga podržava 37 posto. Većina, 51 posto, smatra da je imigracijska politika na "pogrešnom putu". Ti su brojevi vrlo slični onima zabilježenima u veljači, neposredno nakon ubojstava u Minneapolisu.

Anketa Sveučilišta Quinnipiac pokazala je blagi oporavak Trumpovog rejtinga po pitanju imigracije od veljače, ali je on i dalje duboko u negativnom teritoriju. Agencija ICE, čiji su agenti odgovorni za oba ubojstva ovog mjeseca, ostaje izrazito nepopularna. Istraživanje Pravnog fakulteta Marquette u svibnju pokazalo je da 61 posto Amerikanaca ima negativno mišljenje o ICE-u, naspram 36 posto onih s pozitivnim. Čini se da Amerikanci već dugo imaju problem s načinom na koji administracija provodi deportacije, a siječanjska ubojstva samo su podigla važnost tog pitanja.

Ključna razlika - nedostatak snimki

Iako mnogo toga o novim slučajevima tek treba biti razjašnjeno, situacije nisu posve identične onoj u Minneapolisu. Ključna razlika je nedostatak videosnimki kakve su postojale u Minneapolisu, gdje su brojni prosvjednici bilježili događaje. Čini se da agenti ni u Teksasu ni u Maineu nisu nosili tjelesne kamere, unatoč obećanjima nakon Minneapolisa da će njima biti opremljeni.

Snimke iz Minneapolisa ne samo da su proturječile prvotnim tvrdnjama Trumpove administracije o ubojstvima, već su i navele većinu Amerikanaca da zaključe kako su imigracijski agenti krivi. Primjerice, nakon što je DHS objavio da se Alex Pretti "nasilno opirao" uhićenju, guverner Minnesote Tim Walz rekao je da videosnimke pokazuju da je taj izvještaj "besmislica" i "laž".

Događaji koji su potresli Minneapolis

Imigracijska akcija u siječnju u Minneapolisu, osim ubojstava Renee Good i Alexa Prettija, uključivala je žestoke sukobe s prosvjednicima na temperaturama ispod ništice. Savezni agenti koristili su suzavac i papreni sprej protiv građana i novinara. Zabilježeno je više kontroverznih uhićenja, poput privođenja petogodišnjeg dječaka koji se s ocem našao u ICE-ovom pritvoru u Teksasu, te uhićenja naturaliziranog američkog državljanina ChongLy Thaoa, koji je odveden iz svoje kuće bez odjeće i kasnije pušten bez objašnjenja.

Političke posljedice se nastavljaju

Republikanska senatorica iz Mainea, Susan Collins, izjavila je da pucnjava u njezinoj državi "postavlja dovoljno kritičnih pitanja" te je pozvala DHS da obustavi zaustavljanja vozila koja nisu hitna, na što je ministarstvo, čini se, pristalo. Ona i senator Angus King, neovisni političar, pozivaju na obvezno nošenje tjelesnih kamera i na to da ICE ne provodi interne istrage o vlastitim postupcima.

Postalo je očito da je Trumpova administracija svojom politikom deportacija prešla granicu koju su Amerikanci spremni tolerirati. Iako je ideja o deportaciji ilegalnih imigranata pomogla Trumpu da se vrati u Bijelu kuću nakon porasta ilegalne imigracije za vrijeme mandata Joea Bidena, ankete dosljedno pokazuju da se Amerikancima ne sviđaju taktike koje se primjenjuju. Od pogrešnih deportacija i slanja ljudi u salvadorski zatvor bez pravnog postupka, do akcija u gradovima poput Chicaga i Minneapolisa. Nakon Prettijevog ubojstva, 6 od 10 Amerikanaca izjavilo je da je ICE "otišao predaleko". Sada, nakon što se činilo da je administracija prebrodila najgoru političku krizu, te su se taktike ponovno vratile u vijesti.