Turista je sve više, a hotelske sobe i apartmani zjape prazni. Kako to?

Turista je sve više, a hotelske sobe i apartmani zjape prazni. Kako to?
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

IAKO se Ministarstvo turizma Garija Cappellija neumjereno hvali rastom broja noćenja i dolazaka turista, najavljujući bogatu turističku žetvu, činjenica je da se ovog ljeta hotelijeri, kamperi te privatni iznajmljivači žale kako im je ove godine smještaj lošije popunjen nego prošlih godina.

Često se zaboravlja da je Hrvatska u ovu sezonu ušla s čak 6,6 posto više registriranih smještajnih kapaciteta nego prošle godine, pa bi unatoč optimističnom ministru, Hrvatska umjesto turističkih rekorda mogla imati pad prosječnog prihoda u turizmu. 

Isto tako, u prvih šest mjeseci zabilježen je rast od šest posto u broju dolazaka turista i noćenjima, što je puno manje od najavljenih 10 posto koje je isticao Cappelli početkom ove godine. To je, prije svega, posljedica lošijih rezultata u lipnju i srpnju ove godine. U prvom tjednu kolovoza zabilježen je čak i pad pa su na Jadranu ovih dana požurili smanjivati cijene.  

Stagnacija o kojoj se ne priča 

Iako je jasno da već sada možemo govoriti o stagnaciji u hrvatskom turizmu, Cappelli nije zabrinut. 

"Nisam zabrinut za brojke o kojim se ovih dana govori, ima li turista više ili manje", rekao je nedavno Cappelli. No, razloga za zabrinutost itekako ima. Turska, Egipat i Tunis bilježe stopu rasta bookinga od 40 do čak 90 posto višu u usporedbi s prošlom godinom. Prema do sada dostupnim podacima Turska je u prvih pola godine ostvarila rast od 50 posto, Egipat oko 40, a Tunis ima oko 20 posto bolje turističke brojke nego lani. 

Osim činjenice da hrvatski turizam i dalje nema srednjoročnu i dugoročnu strategiju, što nam konačno dolazi na naplatu, treba naglasiti kako Hrvatska ima bitno slabije uvjete poslovanja od konkurentskih zemalja.

Imamo problema sa zadržavanjem i nabavom radne snage, tu je visina PDV-a, poslovno okruženje, a kumovale su i čudne odluke, kao što je bilo primjerice povećanje boravišne pristojbe za nautičare od 700 posto ili najava povećanja boravišne pristojbe kako bi opstale turističke zajednice kojima je, osim zaposlenja određenog kadra, teško naći svrhu.

U vladi gledali brojke na krivi način

Na Jadranu su sada prisiljeni sniziti cijene, a iako se ministar za sada ne brine, naši sugovornici tvrde da bi trebao.  

"Za one koji su pratili brojke i trendove te ono što se zaista događa kako u našoj zemlji, a tako i kod naše konkurencije, ovakvi turistički rezultati nisu nikako iznenađujući, već su očekivani. S druge strane, očigledno su neki drugi te iste brojke iščitavali na drugačiji način te su nam na početku godine slali nerealno optimistične poruke", kaže za Index Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma (HUT). 

Podsjetimo kako je udruga osnovana kako bi se bavila strateškim pitanjima najvažnije hrvatske industrije koja nosi 18 posto BDP-a i više od 10 posto zaposlenosti u Hrvatskoj. HUT ima 15 osnivača i to 13 velikih hotelskih tvrtki te dvije udruge, Kamping udruženje Hrvatske (KUH) i Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). 

Hrvatska ne upravlja turizmom, već se nama turizam događa

Udruga je nedavno izrazila javno nezadovoljstvo novim prijedlogom Uredbe o visini boravišne pristojbe za 2019. godinu iz jednostavnog razloga što ne postoji temeljita analiza sustava turističkih zajednica. S povećanjem prihoda turističkih zajednica, za koje zapravo nitko ne zna koja bi ima zapravo bila uloga, povećanje pristojbe mnogi doživljavaju kao novi neargumentirani namet na turizam. 

Prema Ostojiću, inače bivšem ministru turizmu u vladi Zorana Milanovića, današnje brojke isključivo su rezultat posljedica sustavnog nerada u turizmu te oporavka turističkih zemalja u okruženju, koje imaju puno bolje uvjete poslovanja od onih u Hrvatskoj.

Ostojić naglašava kako smo do sada živjeli na inerciji prošlih odluka te lošeg razdoblja konkurentskih zemalja. Sada je takvo vrijeme iza nas, naglašava Ostojić. 

"Mi turizmom ne upravljamo, nego se nama turizam događa. Ne postoje sustavne odluke, a ni srednjoročni i dugoročni planovi što s turizmom. Primjerice, ove godine imamo prvi put da je kapaciteta u privatnom smještaju više od onih u komercijalnom. Mi ne znamo što s tim, nemamo strategiju", kaže Ostojić, dodajući kako uz nepostojanje strategije imamo nepovoljne uvjete poslovanja. Pa dok Hrvatska ima PDV od 25 posto, konkurencija ima stopu oko 10 posto. S obzirom na to da ne postoje naznake bilo kakvih promjena, čekaju nas teška razdoblja.  

PDV, radna snaga, poslovno okruženje i strategija 

"Naravno, ostaje taj PDV kao velika boljka, a još se trebamo detaljno pozabaviti radnom snagom koja će uskoro postati vrlo bitan problem. Plaće se moraju ujednačiti s nama konkurentnim i susjednim zemljama. Turizmu se jednostavno moraju omogućiti bolji uvjeti poslovanja", kaže na kraju Ostojić.

Bivši predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija te predsjednik uprave Unilinea, Boris Žgomba, u razgovoru za Index naglašava kako situacija nije alarmantna. Uostalom, ističe naš sugovornik, godišnje oscilacije su sasvim normalne. Srpanj je tako bio na razini prošle godine, dok početak kolovoza pokazuje čak i lagani pad.  

"Kada se pogleda broj gostiju te broj kapaciteta koji se povećao u odnosu na prošlu godinu, zamjetan je pad popunjenosti smještaja. Činjenica je da smo proteklih godina imali okolnosti koje se dovele do toga da je Hrvatska imala enormno visoku potražnju. Naravno, mnogi su u skladu tržišne utakmice podizali cijene, a sada će, u skladu tog istog tržišta, morati spuštati. Tržišta Turske, Grčke, Tunisa i Egipta pokazuje znakove brzog oporavka, a nakon što smo dvije godine uživali u hiperpotrošnji, sada se opet vraćamo na staro, a to je - borba za svakog gosta", kaže Žgomba, dodajući kako su se mnogi ove godine, iščekivajući rezultate kao i prošle godine, malo "zaigrali" s cijenama. Sada će ih, ističe naš sugovornik, morati korigirati. Ponajprije oni u privatnom smještaju.  

Žgomba: Trebali bismo biti zadovoljni ako ponovimo prošlogodišnje rezultate 

Žgomba zaključuje kako bi Hrvatska trebala biti izuzetno zadovoljna s ponavljanjem turističkih rezultata koji su bili prošle godine, a vrijeme kada smo imali i dvoznamenkaste postotke rasta su iza nas. Žgomba je na čelu tvrtke Uniline, a riječ je o vodećem turoperatoru u Hrvatskoj te među vodećima na području jugoistočne Europe. Žgomba često naglašava izostanak kooperativnosti države s obzirom na to da turizam ipak predstavlja javno-privatno partnerstvo. 

"Naravno, od poreznog opterećenja pa do visokog PDV-a, cijeli je niz stvari koje je država morala omogućiti da budemo tržišno konkurentni, no to je opet ona stara priča", zaključuje Žgomba na kraju. 

Čižmar:  Stagnacija turističke potražnje

Sanja Čižmar, senior partner u tvrtki HD Consulting, u razgovoru za Index naglašava kako je temeljem podataka sustava eVisitor, Hrvatske turističke zajednice, u komercijalnim objektima ostvareno 1,1 posto manje dolazaka u srpnju 2018. u odnosu na srpanj prošle godine, te 1,7 posto više noćenja. 

"Radi se dakle o stagnaciji turističke potražnje, promatrano na totalu kapaciteta. Pritom je najveći porast noćenja u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine ostvaren u privatnom smještaju (objekti u domaćinstvu – stopa rasta noćenja 4,4 posto, te smještaj na OPG-u – stopa rasta noćenja 14,9 posto). Istodobno, u hotelima kao najkvalitetnijim smještajnim objektima, koji imaju i najviše cijene od svih smještajnih objekata, u srpnju je 2018. u odnosu na srpanj prošle godine ostvareno 2,2% noćenja manje. Zaključak je dakle da intenzivnije raste potražnja za kapacitetima u kojima se prosječno generiraju niže cijene (objekti u domaćinstvu) u odnosu na one višeg standarda i viših cijena (hoteli), što će se u konačnici odraziti i na prihode od turizma", ističe Čižmar u razgovoru za Index, dodajući da se ne bi trebalo zabrinjavati stagnacijom potražnje temeljem jednog mjeseca. 

Pad zauzetosti kapaciteta

Jasno je, ističe Čižmar, da je u srpnju na to djelovala kombinacija faktora i to odljev dijela cjenovno osjetljive potražnje, koja je nažalost još uvijek naš najbrojniji tržišni segment, na istočnomediteranska tržišta, i to Turske, Grčke i Egipta, koja se ove godine vraćaju na velika vrata. Oni nude niže cijene i poboljšali su dostupnost putem većeg broja izravnih letova. No, u srpnju nije zanemariv ni utjecaj Svjetskog nogometnog prvenstva koje je trajalo do 15. 7. 

No, mnogo je relevantnije promatrati razdoblje od sedam mjeseci ove godine s obzirom na to da su vidljivi trendovi potražnje koji će obilježiti i budućnost našeg turizma. Naime, tijekom prvih sedam mjeseci 2018. godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj noćenja u ukupnim komercijalnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj se povećao za 5,1 posto, a dolasci za 6,1 posto, što su zadovoljavajuće stope rasta. 

"Budući da je istodobno ukupan broj kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima povećan za 6,6 posto, stopa zauzetosti je neznatno smanjena s 20,4 posto za prvih sedam mjeseci 2017. na 20,1 posto za prvih sedam mjeseci 2018. Dakle, radi se o stagnaciji zauzetosti kapaciteta, to je zapravo najvažniji pokazatelj, jer uzima u obzir i povećanje broja kreveta do kojih je došlo, kao i povećanje broja noćenja", ističe Čižmar, dodajući da je zamjetan trend najvećeg povećanja smještajnog kapaciteta objekata u domaćinstvu i to za 10,9 posto, u kojima je i povećanje broja noćenja bilo najveće, i to 8,1 posto. To bi značilo da taj dio tržišta i na strani ponude i na strani potražnje najbrže raste. Istodobno, hoteli su povećali kapacitete znatno manje: za samo 2,5 posto, te broj noćenja za 2,7 posto. 

Prosječni prihod će biti manji 

"Ovo je trend koji ukazuje da će prosječni prihod od turizma po noćenju ove godine vjerojatno biti manji nego prošle godine, iako će apsolutno doći do povećanja prihoda. Na prihod će utjecati stopa povećanja broja noćenja i stopa povećanja cijena u odnosu na prošlu godinu. Temeljem istraživanja koje je HD Consulting proveo u svibnju ove godine proizlazi da su cijene u hotelima i kampovima prosječno povećane 7 do 10% u objektima gdje se investiralo, a 3 do 5% u objektima u kojima se nije investiralo ove godine", kaže Čižmar za Index. 

Trend je da turističke zemlje na istočnom Mediteranu u ponovnom osvajanju tržišta nude znatne popuste i poboljšavaju svoje avio veze, a s takvim akcijama se tradicionalne mediteranske destinacije, pa i Hrvatska, teško mogu ravnopravno boriti. 

Naime, tržišta poput Turske, Egipta i Tunisa, koja su proteklih godina imala znatno smanjen opseg turističkih dolazaka, na velika se vrata vraćaju i u prvom i drugom kvartalu bilježe stope rasta bookinga koji se kreću od 40 posto do čak 90 posto više u usporedbi s prošlom godinom, a neke od zapadnih mediteranskih destinacija, poput npr. Španjolske, već su na pragu drugog kvartala ove godine signalizirali pad bookinga u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a sada se to potvrdilo jer Španjolska snizuje cijene, ističe Čižmar. 

Podizati kvalitetu 

"Iako se jedan dio potražnje, prije svega s tržišta Srednje Europe i Velike Britanije, odlio prema zemljama istočnog Mediterana, smatram da promatrano na srednji i dugi rok Hrvatska treba provoditi strategiju kvalitete u turizmu, a ne politiku konkuriranja cijenama, jer kada jednom uđete u takvu cjenovnu politiku, može se desiti da se ostvari negativna spirala cijena, što nije naša vizija turizma. Dakle, trebamo se usmjeriti na onaj model poslovanja koji nudi dugoročnu tržišnu održivost, a to je kvaliteta", ističe na kraju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara