TURISTI najviše vole boraviti u Istri, na Kvarneru, u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. U prvih šest mjeseci ove godine 6.7 milijuna turista ostvarilo je 27.3 milijuna noćenja, što je 16 posto više u dolascima odnosno 10 posto više u noćenjima nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga je 1.2 milijuna domaćih gostiju ostvarilo 3.5 milijuna noćenja.

Najviše gostiju u Hrvatsku je došlo iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Italije, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Nizozemske i Francuske, pokazuju podaci HTZ-a.

Turistima smeta što cijene nisu iste na otocima i kopnu

Rast brojki pokazuje da rado posjećuju Hrvatsku, no neki od njih nisu sigurni da će se ponovno vratiti. Primijetili su porast cijena.  

Od početka godine do kraja ožujka prihodi od stranih turista iznosili su 672 milijuna eura, što u odnosu na referentna prva tri mjeseca 2022. predstavlja povećanje od 38 posto, podaci su iz HNB-a.

Cijene hrane, pića, smještaja i suvenira ovise o mjestu na kojem traže te usluge, smatraju turisti. Međutim, dojmovi su individualni. Kada je u pitanju Split, neki su rekli da su cijene drastično porasle u odnosu na prije nekoliko godina, drugi misle da je u gradu povoljno, a treći, poput jednog turista iz New Yorka, da su cijene hrane i pića jednake onima u drugim europskim zemljama. Jedna Amerikanka kazala je za Index da joj se Split čini puno jeftinijim od Hvara.

U Zagrebu većina turista ne misli da su cijene previsoke. Oni s kojima je razgovarao Index smatraju da su cijene prihvatljive, pa i niže od onih na koje su navikli u zapadnoeuropskim zemljama, te su neki očekivali da će za neke stvari morati izdvojiti više.

Kad je u pitanju usporedba s obalom, neki misle da su cijene tamo više nego u glavnom gradu. "U Zagrebu su cijene konkurentne, ali druga mjesta kao Split i turistička područja su skuplja, pa se osjeti na džepu", kazao je jedan gost.

Na pitanje koliko dnevno troše, jedni su naveli od 20 do 30 eura, a drugi do 50. Mladić iz prve skupine smatra da je to povoljno. "To nije tako loše, pogotovo ako idete u trgovine, prilično je dobro. Restorani su isto prilično jeftini, obrok i piće možete dobiti za 10 eura."

Kupovna moć domaćih i stranih turista

Da turistima nešto ne odgovara, primijetili su i iznajmljivači iz Pule koji nisu zadovoljni rezervacijama na početku godine. Primijetili su da na ulicama nema toliko prometa, a kao razloge tomu vide rast cijena, povećanje broja objekata koji se iznajmljuju i recesiju u Njemačkoj, iz koje u Hrvatsku tradicionalno dolazi najviše turista. 

Prema njihovom mišljenju, neke su cijene i tri puta više u odnosu na lani, kazali su za Index. Dodali su da se većinom radi o gostima srednje platežne moći koji ne žele potrošiti mnogo za tjedan odmora, pa velik broj dolazi s vlastitom hranom i pićem, a plaćaju samo smještaj.

Iako se životni standard u Hrvatskoj blago poboljšao u 2022. godini, bio je točno za četvrtinu niži od prosjeka Europske unije mjereći po stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP), kriteriju koji eliminira razlike u cijenama među zemljama. 

Najbolje je stajao Luksemburg s 36 posto većim prosjekom od europskog, zatim Njemačka i Austrija s potrošnjom otprilike za petinu višom od prosjeka EU, dok su prosjeku najbliži Italija, Cipar i Litva. Slovenija, Španjolska, Portugal, Rumunjska i Malta zaostajali su za prosjekom od 10 do 15 posto. Najbliža Hrvatskoj (25 posto) bila je Slovačka s 27 posto. Grčka, Mađarska i Estonija zabilježile su potrošnju oko 30 posto, a Bugarska za trećinu nižu od prosjeka EU, pokazalo je istraživanje Eurostata.

Tjedan dana ljetovanja lani si nije moglo priuštiti 42 posto Hrvata 

Istraživanje objavljeno krajem proljeća pokazalo je da je 40 posto Hrvata planiralo ljetni odmor, a 32 posto o tome je razmišljalo. Kao najveću prepreku istaknuli su kretanje cijena. Pri odabiru destinacije većini je najvažniji faktor omjer cijene i kvalitete smještaja, slijede manje destinacije bez velikih gužvi, klimatski uvjeti, prometna povezanost te gastronomska i kulturna ponuda.

Istraživanje Eurostata, koje se odnosi na prethodnu godinu, pokazalo je da tada čak 42 posto Hrvata nije imalo dovoljno novca da otputuje na godišnji odmor. Po tome su u EU bile gore samo Rumunjska, Bugarska i Grčka.

Kad su u pitanju stanovnici europskih zemalja s boljim standardom, tjedan dana putovanja na godišnji odmor nije si moglo priuštiti 7.6 posto Luksemburžana i 10.2 posto Šveđana. Uz Luksemburg i Švedsku, najbolje stoje Finska, Nizozemska i Danska, u kojima si tjedan dana godišnjeg ne može priuštiti 12 posto građana.

Ovi trendovi pokazuju da cijene igraju veliku ulogu u odabiru destinacije iako nisu presudne. Turisti dobro zapažaju i biraju gdje će potrošiti novac, uzimajući u obzir smještaj, hranu i piće, suvenire i ostale troškove. Nisu sretni kad primijete da neki proizvod ima različitu cijenu samo zato što se prodaje na otoku. 

Kaufland u Hrvatskoj posluje na 47 lokacija - na kopnu i na obali. U asortimanu ima više od 20.000 proizvoda i ima istu cijenu u svim trgovinama, bez obzira na to u kojem gradu se one nalaze. Upravo s tim ciljem pokrenuli su kampanju "Iste cijene i na kopnu i na moru", koja promovira stabilne cijene bez obzira na turističku sezonu koja je u zamahu. Aktualne ponude mogu se provjeriti na njihovim mrežnim stranicama.

Očekuje se da će brojke do kraja godine još rasti i definitivno srušiti dosadašnje turističke rekorde. Cijene hrane i pića igraju ključnu ulogu u iskustvu turista u Hrvatskoj. Primjećuju razlike ovisno o regiji, a porast cijena može utjecati na odluke o povratku ili preporuci destinacije drugima.

Sadržaj donosi Index u suradnji s Kauflandom u skladu s najvišim profesionalnim standardima.