TURISTI iz Poljske, Kosova i Turske jedini su u Hrvatskoj u kolovozu ostvarili više noćenja nego u lanjskom kolovozu, dok je noćenja ostalih turista iz više od 70 zemalja koji su došli u Hrvatsku bilo znatno manje, s minusima od oko 20 pa do više od 90 posto, pokazuje Hinina analiza podataka eVisitora.

Kolovoz je i ove godine, unatoč ograničenjima putovanja iz cijelog svijeta zbog pandemije, hrvatskom turizmu donio najbolje turističke rezultate, s ukupnih 2,6 milijuna turista i 21,05 milijuna noćenja, što je 46,1 odnosno 36,3 posto manje nego u lanjskom kolovozu.

Strani turisti su u ukupnim kolovoškim brojkama, također uobičajeno, sudjelovali s 85 posto dolazaka i 81,2 posto noćenja, odnosno došlo ih je 2,2 milijuna, koji su ostvarili 17,1 milijun noćenja. U usporedbi s kolovozom 2019., ove godine bilo ih je 51,4 posto manje, uz 41 posto manje noćenja.

Iako se činilo da su turisti ovog ljeta dolazili u Hrvatsku zbog blizine i lakšeg putovanja samo ili većinom iz europskih zemalja, podaci eVisitora pokazuju da su u kolovozu ipak dolazili iz cijelog svijeta, odnosno iz više od 70 zemalja. Premda ih je s gotovo svih tržišta bilo znatno manje nego u lanjskom kolovozu, ipak ni s jednog od stranih tržišta nije zabilježeno nula noćenja.

Sa sedam europskih tržišta 65 posto svih noćenja, 20 posto s domaćeg, a 15 sa svih ostalih

Sa sedam europskih tržišta bližih Hrvatskoj  - Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Italije, Austrije i Mađarske u kolovozu je ostvareno većina ili 65 posto od ukupnih noćenja, a kada se tome doda udjel domaćih turista u noćenjima od oko 20 posto, na sva ostala tržišta iz svijeta, njih više od 60, odnosi se preostalih 15 posto noćenja u kolovozu.

Najviše turista iz Njemačke

Već je poznato da su najviše noćenja u kolovozu ostvarili turisti iz Njemačke, 25 posto od ukupnog broja ili 5,3 milijuna, čime su i među zemljama s najmanjim padom u odnosu na lanjski kolovoz, od 18 posto, a slično je i s njihovih 616 tisuća dolazaka, što je minus od 23,3 posto.

Nakon domaćih, na drugom mjestu u ukupnom poretku, slijede treći (ili drugi među stranim tržištima) Slovenci s udjelom u ukupnim noćenjima u kolovozu od 13 posto, a iako su imali manji postotak pada nego Nijemci, tj. od 21,3 u dolascima i od 16,2 posto u noćenjima, njihovih je noćenja bilo dvostruko manje od njemačkih ili 2,7 milijuna.

Poljaci su najveće iznenađenje ljetne sezone koji su iza Slovenaca s udjelom u ukupnim noćenjima u kolovozu od 11 posto, odnosno sa 2,2 milijuna, što je jedini važniji porast među svim stranim tržištima, od 4,3 posto, a i došlo ih je 3,3 posto više nego u lanjskom kolovozu ili oko 316 tisuća.

Slijede Česi s udjelom u ukupnim noćenjima od šest posto, ali i padom od 20,4 posto, dok su udjeli u noćenjima Talijana i Austrijanaca u kolovozu bili po četiri posto, ali su s oba tržišta zabilježeni i veliki minusi noćenja, od 74 posto iz Italije te od 62 posto iz Austrije.

Sedmo tržište je Mađarska s kojeg je u kolovozu ostvareno tri posto od ukupnih noćenja u hrvatskom turizmu, ali i 50 posto manje nego u lanjskom istom mjesecu.

Turisti s Kosova s 84,2 posto više noćenja, a iz Turske sa 6,5 posto više

Među preostalih više od 60 stranih tržišta, s kojih je ostvareno ukupno 15 posto od ukupnih noćenja, su i Kosovo i Turska, čiji su turisti jedini uz poljske više nego u lanjskom kolovozu noćili u Hrvatskoj.

No, za razliku od Poljske, njihovi su porasti na maloj bazi - Turci su s 22 tisuće noćenja u plusu od 6,5 posto, dok je 25 tisuća noćenja turista s Kosova porast od čak 84,2 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Njih je i došlo 32 posto više ili oko 4100, dok je turista iz Turske došlo 3900 ili 42,6 posto manje.

Iz Kuvajta najveći pad noćenja, a minusi iznad 90 posto ukupno iz samo četiri daleke zemlje i dvije europske 

Među ostalim stranim tržištima, s većim minusima u noćenjima u kolovozu ove godine, iznad 90 posto, posebice se ističu skandinavske zemlje Finska i Norveška, čiji su turisti ostvarili 96 odnosno 97 posto manje noćenja nego u lanjskom kolovozu, čemu je blizu i Koreja, s padom noćenja od oko 96 posto.

Najveći pad noćenja od 98,5 posto, ali na nešto manjoj bazi, zabilježen je iz Kuvajta, a iznad 90 posto pada su još samo Australija, s 92,5 posto manje noćenja, i Japan s 91 posto manje.

Zanimljivost je da je i iz drugih dalekih zemalja u Hrvatskoj u kolovozu bilo noćenja, ali manje nego lani, primjerice iz Kine je ostvareno 88 posto manje noćenja, slično kao i s Novog Zelanda, dok je iz SAD-a, slično kao i iz Južnoafričke Republike, noćenja bilo oko 78 posto manje nego u lanjskom kolovozu.