TURSKO gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju objavljeni službeni podaci, a analitičari očekuju usporavanje rasta u drugom dijelu godine zbog valutne krize.

Analitičari, koji su u anketi Reutersa očekivali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 5,3 posto, smatraju da je to posljednji solidni rast prije usporavanja u drugoj polovini godine, budući da se Turska suočava s valutnom krizom.

Tijekom 15 godina vladavine predsjednika Tayyip Erdogana tursko je gospodarstvo bilježilo snažan rast, no sada se suočava s izazovima nakon oštrog pada tečaja lire, djelomično potaknutog zabrinutošću zbog Erdoganova utjecaja na monetarnu politiku.

Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, u drugom je tromjesečju BDP porastao za 0,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, pokazuju podaci turskog Instituta za statistiku.

Revidirani podaci pokazali su, pak, da je gospodarstvo tijekom 2017. godine poraslo za 7,4 posto, kao što su pokazivali i prethodno objavljeni podaci.

Očekuje se da će na razini cijele godine rast biti 3,3

Prema Reutersovoj anketi, analitičari očekuju da će u cijeloj ovoj godini tursko gospodarstvo porasti za 3,3 posto, što znači da očekuju značajno usporavanje rasta do kraja godine.

Od početka godine lira je prema američkom dolaru na vrijednosti izgubila više od 45 posto, uglavnom zbog zabrinutosti u vezi Erdoganova utjecaja na gospodarstvo, njegovih zahtjeva za nižim kamatnim stopama, unatoč visokoj inflaciji, i pogoršanja veza sa SAD-om.

Turska središnja banka cilja inflaciju od 5 posto na godišnjoj razini. Već prije godinu dana inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija dodatno pogoršala, pa potrošačke cijene sada rastu po stopi od oko 15 posto.

Unatoč tome, Erdogan se suprotstavio prijedlozima o povećanju kamatnih stopa, rekavši da su one instrument eksploatacije i da Turska neće pasti u tu zamku.

Erdogan sebe naziva neprijateljem kamatnih stopa

Erdogan, koji je sam sebe nazvao "neprijateljem kamatnih stopa", želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.

Erdoganovi komentari o kamatnim stopama - i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija - pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna.

Zbog toga su, među ostalim, kretanja na financijskim tržištima u Turskoj već neko vrijeme alarmantna - turska lira pala je prema dolaru od početka godine za 45 posto, a cijene dionica na burzi za više od 15 posto, dok su kamatne stope na zaduživanje države u lirama dosegnule visokih 18 posto.