POTREBNA je globalna akcija kako bi se zaustavilo ”potonuće weba u disfunkcionalnu budućnost”, tvrdi profesor računalnih znanosti i investitor Tim Berners-Lee. Ovu primjedbu dao je tijekom razgovora kojim se obilježava 30 godina otkako je Berners-Lee predložio pokretanje World Wide Weba. Rekao je kako su ljudi nakon skandala s Cambridge Analyticom shvatili da se njihovi podaci mogu ”manipulirati”, no dodao je i da smatra da se problemi poput zloporaba podataka, hakiranje i dezinformiranje mogu riješiti, piše BBC.

Izumitelj interneta: Tjeskoban sam kad je u pitanju budućnost weba

U otvorenom pismu, objavljenom u ponedjeljak, kreator weba je napisao kako su mnogi ljudi sumnjali da globalna mreža može donijeti išta dobro. I on sam je tjeskoban kad je u pitanju budućnost weba: ”Vrlo sam zabrinut zbog širenja gadosti i dezinformacija”. No, rekao je kako su ljudi počeli bolje razumijevati rizike s kojima se suočavaju kao korisnici mreže. ”Kad se pojavio problem s Cambridge Analyticom, ljudi su shvatili da se na izbore utjecalo uz pomoć podataka koje su oni sami omogućili”. Dodao je kako je posljednjih godina spoznao da načela otvorene mreže treba sačuvati.

Berners-Lee je u svom pismu iznio tri specifična područja disfunkcionalnosti koja štete webu: zlonamjerne aktivnosti poput hakiranja i uznemiravanja, problematični sustavi i poslovni modeli koji nagrađuju clickbaitove te nenamjerne posljedice poput agresivnih i polariziranih diskusija.

Ove se negativnosti mogu barem dijelom otkloniti novim zakonima i sustavima koji će limitirati loša ponašanja na internetu, smatra Berners-Lee, citirajući Ugovor za Web projekt, kojeg je prošle godine pomogao pokrenuti. Međutim, inicijative poput spomenute traže sudjelovanje cijelog društva, od javnosti, preko poslovne zajednice do političkih vođa.

”Potrebni su nam zagovornici otvorene mreže u vladi, javni službenici i izabrani dužnosnici koji će krenuti u akciju kad interesi privatnog sektora zaprijete javnom dobru i koji će se zauzeti za zaštitu otvorene mreže”, napisao je profesor na Oxfordu i MIT-u.

Vizija Berners-Leeja bila je istodobno utopijska i realistična, smatra da Jonathan Zittrain, autor knjige ”Budućnost interneta i kako ju zaustaviti”. Ona počiva na ideji da će otvorena i slobodna mreža osnažiti njene korisnike, umjesto da ih reducira na obične konzumente.

”Njegovo otvoreno pismo vidim ne samo kao poziv za izgradnju boljeg weba, nego i na ponovno fokusiranje nas samih na temeljna načela koja web nosi”, rekao je Zittrain za BBC.

Ta načela, smatra Zittrain, uključuju univerzalnost pristupa i transparentnost, odnosno sposobnost da se shvati kako mrežne aplikacije funkcioniraju.

Shvatio je da nije dovoljno tek pozivati na otvoreni web

Sir Tim Bernes-Lee dobrog je raspoloženja dok šeta podatkovnim centrom u CERN-u, sjećajući se kako je prvi web server ikad priključio na CERN-ovo neprekidno napajanje tijekom Božića, kako ga nitko ne bi mogao isključiti, da bi onda cijeli kompleks ostao bez struje.

No, dok priča o svemu što se dogodilo otkako je prije 30 godina predložio stvaranje weba, njegovo se raspoloženje pokvarilo. U posljednjih nekoliko godina shvatio je da nije dovoljno tek pozivati na otvoreni web i prepustiti ljude njihovim uređajima.

Tim Berners-Lee ima plan, Ugovor za Web, kojim želi vratiti stvari na pravi put, ali on ovisi o tome hoće li vlade i korporacije učiniti svoj dio posla, te hoće li ih korisnici mreže pritiskati da to učine. Na pitanje je li cjelokupni utjecaj mreže bio dobar, očekivao se pozitivan odgovor. Umjesto toga, gestikulirajući je pokazao na uspone i padove i te dodao kako je nakon 15 dobrih godina došlo do pogoršanja te kako su potrebne korekcije.

Njegova je briljantna kreacija izrasla u problematičnog adolescenta i Berners-Lee smatra svojom osobnom misijom vratiti web na pravi put.