TOPLINSKI val koji je ovih dana pogodio Zagreb podsjetio je još jednom da su klimatske promjene činjenica, kao i da vječno betoniranje i asfaltiranje svega u gradu dugoročno proizvodi urbanu sredinu nepodnošljivu za život, naročito u vrućim ljetnim mjesecima.

Zagreb konačno, nakon dva desetljeća, ima novog gradonačelnika, Tomislava Tomaševića, i to sa zelene ljevice, pa je za očekivati da će se ubuduće posvetiti više pažnje tome da se u gradu ne stvaraju opasni toplinski džepovi, kao i da u Zagrebu općenito bude više zelenila.

U Beču je 53 posto gradske površine zelenilo

U tom smislu se Zagreb može ugledati na Beč. Prije deset godina Beč je imao 51 posto zelenih površina, a zadnja su mjerenja pokazala da se taj udio čak i povećao te sada iznosi 53 posto. Ovu činjenicu glavni grad Austrije prije svega može zahvaliti prenamjeni napuštenih industrijskih područja koja je Beč odlučio pretvoriti u zelene površine, a ne građevinska zemljišta.

Beč u narednih nekoliko godina planira i izgradnju 13 hektara novih parkova i ozelenjavanje 150 gradskih fasada kako bi se smanjio efekt urbanih toplinskih otoka koji može uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva.

Projekt ozelenjavanja fasada već je u tijeku i vraća prirodu u grad te rashlađuje sive ulice. U tu svrhu je Grad Beč sa znanstvenicima razvio najnoviji projekt BeRTA-sustava koji je već primijenjen na deset različitih, zgradama "zagušenih" mjesta. Ozelenjavanje se sastoji od izdržljivih korita od vlaknastog cementa sa spremnicima za vodu i hranjive podloge, tj. supstrata. U korita se sade biljke koje se prilagođavaju fasadama.

Subvencioniranje ozelenjavanja fasada

Grad Beč subvencionira troškove u iznosu i do 6880 eura, pa je kompletno ozelenjavanje dostupno uz participaciju građana od 560 eura po koritu: savjetovanje, planiranje, predavanje i odobravanje zahtjeva za ozelenjavanje te postavljanje dvaju korita sa supstratom i biljkom.

Ozelenjavanjem fasada postižu se čišći zrak i pozitivna mikroklima. Temperature ozelenjenih fasada znaju biti i do 13 Celzijevih stupnjeva niže, čime se smanjuje i emisija ugljičnog dioksida. Ozelenjene površine čuvaju građevine od vremenskih uvjeta i pomažu u smanjenju troškova obnove i održavanja. Osim toga, takve fasade ne podižu samo vrijednost nekretnine nego i pridonose životnoj kvaliteti te zdravlju stanovnika.

Zelena oaza postaje i parkiralište u neposrednoj blizini omiljene bečke tržnice Naschmarkt. Sa svojih 12.000 četvornih metara, ovo parkiralište je ne samo velika asfaltirana površina nego i jedan od najvećih toplinskih otoka u gradu, a time i veliki problem za samu klimu grada, nedavno su poručili iz Grada Beča.

Građani Beča pozvani su da sudjeluju u otvorenom dijalogu i tako stvore osnovu za najbolje rješenje za prenamjenu parkirališta. Skupljat će se očekivanja i ideje građana, a istovremeno će se raspravljati o posljedicama koje takav projekt može imati. Poseban poziv na sudjelovanje i molbu za povratnom informacijom u vezi sa samim projektom dobit će građani koji stanuju u blizini parkirališta. Oni i svi ostali Bečani mogu sudjelovati u oblikovanju nove javne površine sve do srpnja 2021., i to putem digitalne platforme i društvenih mreža. Ujesen slijedi natječaj na europskoj razini. Sve će se odvijati uz nadzor bečke gradske službe za arhitekturu i urbanizam (MA 19) budući da se Naschmarkt, kao i samo parkiralište, nalaze na području pod zaštitom spomenika kulture i prirode.

Kako rashladiti uzavreli asfalt?

Pored ozelenjavanja, Beč je već počeo stvarati mjesta u gradu na kojima se užareni gradski asfalt hladi vodom. Jedan od takvih sustava rashlađivanja napravljen je na Schwarzenbergplatzu, a počeli su i radovi pretvaranja Thaliastrassea u "Bulevar klime". 

Konkretno to znači: 91 novo drvo, 120 novih mjesta za sjedenje, 21 mjesto za rashlađivanje vodenom maglom i 12 slavina za pitku vodu.

U svakom slučaju, Beč pokazuje kako se grad može učiniti podnošljivijim za život tijekom velikih vrućina. Zagreb sada ima priliku krenuti u tom pravcu.