ČELNICI Europske unije proveli su u četvrtak navečer sate raspravljajući o svom tzv. skupu alata Europske komisije za suočavanje sa skokom cijena energije, no na kraju se manje-više došlo do toga da Bruxelles ne može učiniti ništa konkretno ili brzo kako bi poštedio građane EU od velikih računa za struju i plin ove zime.

Dok su od Europske komisije tražili da "brzo razmotri srednjoročne i dugoročne mjere", poput razvoja strateških rezervi prirodnog plina, čelnici država i vlada s negodovanjem su priznali da je skok cijena barem kratkoročno u nadležnosti nacionalne vlade. Treba se snaći preko zime, uglavnom smanjenjem poreza i pristojbi te nudeći subvencije građanima kojima je potrebna pomoć, kao što već čini, primjerice, Francuska.

Europska komisija ne može riješiti energetske probleme država članica

Razgovor o energetici je sinoć dominirao na summitu EU, jer su čelnici članica itekako svjesni da naglo povećanje troškova života predstavlja veliku političku opasnost. 

Europska komisija se, pak, nalazi u nezavidnoj situaciji da u osnovi i nema nekih ključnih ovlasti u ovom području, ali se od nje traže hitna rješenja za probleme koje države članice ne mogu riješiti.

Prema izvještajima medija, to je priznao i belgijski premijer Alexander De Croo, koji je rekao da je "zanimljivo kako sve češće kad imamo problema na nacionalnom području, svi traže od Europe da se umiješa".

Čelnici su na kraju postigli konsenzus o pisanim zaključcima koji su odražavali i njihov istinski osjećaj hitnosti, ali i ozbiljne granice sposobnosti Bruxellesa da pruži kratkoročne olakšice, s obzirom na to kako su nacionalna energetska tržišta i uvjeti na njima visoko individualizirani.

Upozorenje francuskog predsjednika: Cijene goriva će nastaviti rasti

Osim što obećavaju je brzo razmatranje srednjoročnih i dugoročnih mjera i slično. Također su zatražili od Komisije da istraži brojne druge mjere u odnosu na one već predložene, "uzimajući u obzir raznolikost i specifičnosti situacija država članica".

Španjolski premijer Pedro Sánchez inzistirao je na hitnosti problema visokih cijena energije i potrebi strukturnih promjena na tržištu električne energije. Reagirajući na prijedlog Komisije da Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) analizira tržište električne energije, Sánchez je bio nedvosmislen: "Ne možemo čekati do travnja da ACER iznese prijedloge."

Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Sáncheza, upozoravajući da će, unatoč argumentima nekih sjevernih zemalja, cijene fosilnih goriva dugoročno vjerojatno ostati visoke. 

"Trenutno nema naznaka da će cijene početi padati, naprotiv, nastavit će rasti", rekao je Macron iza zatvorenih vrata, kako prenose europski mediji.

Plenkovićevo obećanje: Cijene struje i plina neće rasti do kraja sezone grijanja

Što se tiče hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, njega se ne spominje kao sudionika rasprave o cijenama energenata. Njegova se vlada odlučila na 30 dana zabraniti rast goriva iznad određene granice, a što se tiče plina, tvrde da poskupljenja neće sigurno biti do proljeća.

>> Plenković: Cijena struje i plina u Hrvatskoj neće rasti do kraja sezone grijanja

Plenkovićev ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je neki dan da bi cijena eurodizela bila 11.62 kn, a cijena eurosupera 95 30-ak lipa više, da vlada nije donijela mjere.

>> Ćorić: Bude li daljnje eskalacije cijena, distributeri trošak neće snositi sami

"Nećemo dopustiti daljnju eskalaciju cijena onoliko dugo koliko to budemo mogli kroz razne mjere održavati. Zbog toga kontinuirano analiziramo situaciju. Pred kraj ovoga razdoblja ćemo, ako to bude potrebno, izaći s daljnjim mjerama", dodao je.

Ministar Ćorić tvrdi da postoje naznake smanjenja cijena do kraja godine

"Neki pokazatelji s mediteranskog tržišta pokazuju da bi do smanjenja cijena, odnosno do njihove stabilizacije, trebalo doći potkraj godine. Početkom iduće godine trebalo bi doći do nekog pada. Nadamo se tome. Upravo zbog toga smo odredili da u sljedećih nekoliko mjeseci budemo vrlo aktivni na tu temu", izjavio je ministar Ćorić. 

Potvrdio je da se nakon 30 dana uredba može produžiti i da se mogu donijeti nove mjere. "Vidjet ćemo u kojem smjeru ćemo ići. Sve će ovisiti o trenutačnom stanju i projekcijama za sljedeće razdoblje", istaknuo je Ćorić i podsjetio da je uredba način na koji se mogu držati cijene na određenoj razini.

Umičević: Vlada će HEP-u narediti da ne diže cijenu plina

Što može očekivati hrvatske potrošače i je li u svojim predviđanjima bliže istini francuski predsjednik Macron ili hrvatski ministar Ćorić, pitali smo stručnjaka za energetiku Jasminka Umičevića.

On kaže da ćemo vjerojatno izdržati zimu bez velikih poskupljenja.

"Kod nas neće doći do porasta cijena plina i nafte do proljeća. Što se tiče plina, uvoznik plina za građanstvo je HEP i onda vlada naredi HEP-u da ne diže cijene plina, i tako i bude. No, to je kratkotrajno rješenje, to može trajati šest mjeseci. Cijena plina u Hrvatskoj nije deregulirana, kao što je cijena nafte. Naftu inače možete prodavati i po cijeni od 20 kuna za litru ako će vam to netko platiti. Vlada je sad uredbom ograničila cijenu benzina, ali to ne može dugoročno trajati", objašnjava Umičević.

"Vladino trenutno ograničenje cijene benzina je dobar potez. Pravi problem nisu trošarine, već marže uvoznika, koje su u Hrvatskoj vrlo velike. U Hrvatskoj više nema proizvodnje nafte, Ina još samo simbolično prerađuje naftu, dakle uvozimo sve što se tiče nafte i naftnih derivata. Cijene u BiH su jeftinije jer kod njih uvoznici imaju niže marže, ali i pravo tržišno natjecanje, u kojem sudjeluju slovenski Petrol, Rusi, MOL itd. Svi se oni bore za udio na tržištu i zato nemaju visoke marže kao u Hrvatskoj", dodaje.

U ovom trenutku nema koristi od LNG terminala

Pitali smo Umičevića što je s LNG terminalom, za koji se govorilo da će Hrvatskoj pomoći da ne bude ovisna o ruskom plinu.

"Što se tiče LNG terminala, govorilo se da ćemo s njime imati više izvora plina i da će plin biti jeftiniji. No, onaj tko plati više, taj će dobiti plin, pa u ovoj situaciji većina plina iz SAD-a i zapadne hemisphere završava u Kini i Indiji. Američki je plin sada skuplji za 40-50 posto i mi to ne možemo platiti", objašnjava Umičević.

On smatra da je dugoročno dobro što imamo taj LNG terminal, da nismo isključivo naslonjeni na ruski plin, ali u ovoj situaciji to ne pomaže. "Dok smo bili u lockdownu, potrošnja je bila manja, sada se povećala potražnja za plinom, pa je skočila i cijena", kaže.

Sukob Rusije i EU

Taj stručnjak podsjeća da se sve ovo događa iznad nivoa odlučivanja na kojem Hrvatska ima utjecaja.

"Došli smo u ovu situaciju s plinom zbog odluke Vladimira Putina. Cijela priča nije u tome da plina nema, već da Rusi trenutno s Europskom unijom igraju veliku igru oko plina. Hrvatska je u svemu tome premala da bi bila važna", navodi Umičević.

"Rusija bazira svoj proračun na proizvodnji nafte i plina, oni ovise o tome. Rusi ne mogu zatvoriti pipu što se tiče plina, jer će time sebi najviše naštetiti. Rusija iz profita od plina plaća svoje kredite. Zato vjerujem da će na kraju dana povećati proizvodnju. No, ide zima i pitanje je hoće li prvo popustiti EU ili Rusija. Mislim da će ipak EU. No, dugoročno bi to bila jako loša situacija za Rusiju", kaže Umičević.

Druga je stvar što će se događati s cijenom nafte i naftnih derivata.

"Svjetski analitičari očekuju da bi cijena barela nafte mogla rasti i do 100 dolara. O tome govori i francuski predsjednik Macron", napominje Umičević.

"Na kraju ćemo sve platiti vi i ja"

U svakom slučaju, to su geopolitički i globalni ekonomski aspekti energetske situacije u kojoj se nalazimo, a koja najčešće završi tako da građani moraju plaćati više.

"Vlada neće imati drugog izbora nego u jednom trenutku dozvoliti povećanje cijene energenata. Na kraju će sve plaćati državne firme, što znači da ćemo plaćati svi mi. HEP će, kao uvoznik plina, plaćati svjetsku cijenu. Srećom, HEP trenutno ima puno para na računu jer ima slab investicijski ciklus, pa će to moći preko zime. Ali na kraju ćemo sve platiti vi i ja, tako to uvijek završi", zaključuje Jasminko Umičević.