Foto: 123rf

U Europskoj uniji 2015. godine živjelo je gotovo 27 milijuna ljudi starih 80 ili više godina, sedam milijuna više nego deset godina ranije, objavio je u četvrtak Eurostat povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada.

Povećanje u apsolutnim brojkama, kao i u udjelu osoba starih 80 ili više godina u općoj populaciji, zabilježeno je u gotovo svakoj državi članici Unije, priopćio je ured za statistiku Europske unije.

Porast udjela osoba starih 80 ili više godina u EU-u sa četiri posto 2005. na 5,3 posto 2015. godine, znači da svaka dvadeseta osoba u EU-u ima 80 ili više godina. Starenje  strukture stanovništva je, barem dijelom, rezultat produženja očekivane dužine života nakon osamdesete godine s 8,4 2004. na 9,5 godina 2014. godine.

Iako je njihov udio od 2005. do 2015. pao, žene još uvijek čine  dvije trećine starijih građana EU-a, a uvjerljivo veća zastupljenost žena u toj kategoriji zabilježena je u svim državama EU-a.

Južne države imaju veći udio starijih od 80

Na razini EU-a 2014. Europljani bi od osamdesete godine u prosjeku trebali živjeti još 9,5 godina, najduže u Francuskoj (11 godina), Španjolskoj (10,4), Luksemburgu (10,1) i Italiji (10).

Na suprotnoj strani skale, najkraće očekivano trajanje života je za tu kategoriju stanovništva u Bugarskoj (sedam godina), Rumunjskoj (7,6), Hrvatskoj (7,7), te Mađarskoj i Slovačkoj (po 7,9 godina) , što znači da u EU-u postoji razlika od oko četiri godine između očekivanog života nakon osamdesete.

U usporedbi s 2004. godinom očekivana dužina života osamdesetogodišnjaka povećala se za 1,1 godinu u posljednjem desetljeću, s 8,4 na 9,5 godina, i taj je trend zabilježen u svim članicama. Najveće produženje života bilježi se u Rumunjskoj  (1,9 godina), te Estoniji, Španjolskoj i Francuskoj (po 1,6 godina).

U svim članicama Unije očekivano trajanje života nakon osamdesete duže je za žene. Na razini EU-a ono iznosi 10.2 godine za žene a 8,5 za muškarce. Žene u svim članicama čine znatnu većinu starijih građana, od 58,9 posto i 59,2 posto na Cipru i Grčkoj do oko tri četvrtine u baltičkim članicama, Litvi, Estoniji i Latviji.

Južne države članice općenito imaju veći udio starijih od 80, Italija 6,5 posto, Grčka, 6,3 iza kojih slijede Španjolska (5,9) Francuska, (5,8) i Portugal (5,7). S druge strane, Irska i Slovačka s po 3,1 posto te Cipar s 3,2 posto imaju najmanji udio starijih od 80 u općoj populaciji.

Udio sugrađana starih 80 ili više godina od 2005. godine najviše se povećao u Grčkoj (s 3,9 2005. na 6,3 posto 2015., odnosno za 2,4 posto), Litvi (za 2,1 posto), Rumunjskoj (dva posto), Estoniji i Latviji (1,9 posto), te Hrvatskoj, Portugalu i Sloveniji (1,8 posto).

U Hrvatskoj je, po podacima Eurostata, 2005. godine bilo 126 555 osoba u dobi od 80 ili više godina, činili su 2,9 posto stanovništva a 72,2 posto od tog broja su bile žene. Taj se broj 2015. povećao na 197 164, odnosno na udio od 4,7 posto stanovništva, a udio žena u toj se kategoriji smanjio na 68,4 posto. U Europskoj uniji udio žena u kategoriji građana starih 80 ii više godina je 64,6 posto.