"U Haagu se vodi Oluja 2"

"U Haagu se vodi Oluja 2"

NAKON završetka prvog tjedna suđenja trojici hrvatskih generala u Haagu, trojica umirovljenih generala Željko Glasnović, Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs složili su se kako je suđenje u Haagu politički motivirano i kako je general Ante Gotovina nepravedno optužen.

"Upoznat sam s optužnicom, pa zapravo nisam ni iznenađen tijekom sudskog postupka. Mislim da je obrana dobro pripremljena, s puno argumenata i smatram da će uspjeti pobiti tezu prekomjernog granatiranja i tezu o zajedničkom zločinačkom pothvatu. Smatram da je ovo suđenje pokazalo kako se definitivno radi o političkom sudu i da je pravno teško dokazati nevinost." - ukratko nam je prokomentirao general Marinko Krešić.

Apsurdna haška optužnica

General Željko Glasnović iznio je za Index nekoliko detalja oko okolnosti koje su prethodile operaciji Oluja, te je istakao kako male zemlje poput Hrvatske, u očima međunarodne zajednice nemaju jednaka prava kao "velike" zemlje i vojne velesile poput Rusije, SAD-a i Izraela. 

"Za sada sam zadovoljan tijekom iznošenja obrane generala Gotovine. I sam sam bio sudionik svih tih operacija. Možda ljudi ne znaju svu pozadinu za izvođenje operacije Oluja, bilo je potrebno izvesti šest operacija prije Oluje. Počeli smo na zimu 1994., u 11. mjesecu kada se Hrvatska vojska popela na Dinaru i išlo se u oslobađanje livanjskog i kupreškog polja.", rekao je Glasnović dodajući kako je od studenog 1994. do listopada 1995. bilo ukupno osam vojnih operacija uključujući Oluju.

Upitan da prokomentira optužbe iznesene protiv trojice generala u Haagu, Glasnović kaže kako je osobno bio u Kninu kada je Hrvatska vojska ulazila u grad, te je optužbe Haškog tužiteljstva ocijenio apsurdnima.

"Te optužbe graniče s apsurdom. Ako usporedimo Oluju s drugim vojnim operacijama u svijetu, primjerice operacije ruske vojske u Čečeniji, gdje je u prvom ratu ubijeno 66.000 civila. Tu je i primjer Pustinjske oluje u Iraku pa i sadašnjeg savezničkog angažmana u toj zemlji gdje je pobijeno na tisuće i tisuće civila. Spomenut ću i operacije primjerice u Kambodži ili Laosu gdje je bačeno na tisuće i tisuće kasetnih bombi.", dodao je Glasnović objašnjavajući kako za savezničke vojne operacije u svijetu i operacije Hrvatske vojske postoje dvojni kriteriji.

"Jedan je kriterij za velike zemlje poput Rusije, zatim anglosaksonski savez i za Izrael, a mi nemamo snagu veta u Ujedinjenim narodima poput ovih zemalja.", dodao je umirovljeni general Glasnović.

Kanađani u Metku - bitka koje nije bilo

Upitan imaju li generali šanse pobiti optužnicu u Haagu, Glasnović kaže kako će to biti teško jer "nas svijet gleda drugačijim očima".

"Za to krivim našu poklonsku diplomaciju. Navest ću vam primjer Medačkog džepa gdje je cijela jedna bojna kanadske vojske odlikovana za najveću bitku kanadske vojske od Korejskog rata. Pa ta bitka uopće nije postojala! Bio sam pet godina u kanadskoj vojsci i kažem vam, to je kod njih razvikano kao najveća bitka, cijela bojna je odlikovana, a ta bitka uopće nije postojala.", kazao je Glasnović te negodovao zbog toga što hrvatska diplomacija nije poslala niti prosvjednu notu zbog tog "povijesnog falsifikata."

Što se tiče samih operacija koje su prethodile Oluji, uključujući Oluju, Glasnović je rekao kako niti na jednoj razini zapovijedanja nije postojala nikakva zapovijed koja bi potvrdila teze o planiranom izgonu ili uporabi prekomjerne sile protiv srpskih snaga.

"Rekao bih da su sve operacije bile legitimne, bio sam na svakom sastanku i nigdje nisam vidio zapovijed za prekomjernu upotrebu topništva. Kada se daje zapovijed, daje se u pet paragrafa, a u prvom se paragrafu navodi misija. Ne znam niti jedan primjer kada su se dijelile zadaće, da je netko rekao - moramo etnički očistiti teritorij ili moramo provesti scenarij spaljene zemlje da se nitko ne vrati. To nikad nije rečeno", kaže Glasnović te nastavlja:

"Kao zapovjednik morate znati namjere svojih zapovjednika dvije razine više i nadređeni vam mora pismeno ili usmeno artikulirati da se to dogodi. Nikada nitko od zapovjednika koji su sudjelovali u svim operacijama od studenog 1994. do Mrkonjić Grada, odnosno operacije Južni potez (u rujnu 1995.), nije čuo takve upute niti ih je dobio pismeno."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U Haagu se vodi Oluja 2"

"Bio sam i na sastanku na Brijunima. To je bio samo pripravni sastanak za operaciju Oluja i tu nije bilo nikakve priče o etničkom čišćenju i nečem sličnom. Tada nismo ni znali hoće li se Srbija uključiti u borbena djelovanja i hoće li Vojska Jugoslavije u istočnoj Slavoniji prijeći preko granice i hoće li stati u obranu krajinskih Srba i Republike Srpske. Postojala je jedna bojazan koja se na sreću nije obistinila", kazao nam je Glasnović.

"Ljudi možda ne znaju, nakon Oluje i Južnog poteza Hrvatska je bila spremna osloboditi istočnu Slavoniju i silom ako treba. Predsjednik Tuđman tada nije bio spreman na scenarij kakav je danas na Cipru, koji je i dan danas podijeljen.", rekao je Glasnović dodajući kako većina ljudi danas ne poznaje te činjenice.

"Apsurdno je da se danas ide na izjednačavanje krivnje i mislim da će to biti katastrofalno za ovu državu. Sigurno će narušiti povjerenje hrvatskih građanina u međunarodno pravo, uvući će sumnju u sve integracije, od NATO-a nadalje, skeptizicam i tako dalje. Recimo kako je ovo (suđenje generalima u Haagu) Oluja 2, bitka koja se preselila na jedno drugo bojno polje.", zaključio je Glasnović podsjećajući kako se uskoro priprema još jedna bitka u Haagu, postupak protiv šestorice Hrvata iz BiH kojima suđenje počinje u svibnju.

"Neka odgovaraju oni koji su pljačkali i ubijali"

General Ljubo Ćesić Rojs, bliski suradnik generala Gotovine tijekom Oluje, rekao je za Index kako je pomno pratio prvi dan suđenja, dok je drugi dan zbog obveza pratio malo manje. Ipak, kako je rekao, "jednim okom stalno pratim što se događa".

"Mene vežu ti događaji, bio sam među pet prvih ljudi koji su (u Oluji) ušli u Knin. Ademi je bio sa mnom skupa u automobilu, Ante Gotovina nam je bio zapovjednik. Svega se sjećam i znam sve kako je bilo. Vjerujem da je istina na našoj strani i da će general Gotovina biti oslobođen, kao i generali Čermak i Markač s kojima sam u to doba nešto manje surađivao."

Rojs se prisjetio dana kada je ušao u Knin te je rekao kako nema šanse da je bilo ikakvog prekomjernog granatiranja grada. Siguran je kako će obrana uspjeti dokazati da Hrvatska vojska nije mogla prekomjerno granatirati Knin jer su uoči Oluje postojali "zahtjevi" zapovjednika artiljerijskih postrojbi koji su tražili veće količine streljiva, a kojega nije bilo sve do zauzimanja skladišta streljiva u Golubićima.

"Ja to emotivno doživljavam, ali istina će pobijediti. A lešinari koji su kasnije išli organizirano, oblačili šarene odore, išli pljačkati i ubijati, neka ih se izvoli procesuirati. Ne može Ante Gotovina za to odgovarati", smatra Ćesić Rojs.

"U Haagu ćemo pobijediti"

"Na onoj ste snimci (od 6. kolovoza 1995. op.a.) mogli vidjeti generala Gotovinu kako najavljuje dolazak hrvatskih ministara u Knin, a samo je nas nekoliko znalo da će toga dana u Knin doći predsjednik Tuđman. Čekali smo Tuđmana u 16 sati u Splitu i predali mu prijavak, a Ademi je Franji Tuđmanu predao prijavak u Kninu. Mi ćemo ih u Haagu pobijediti s istinom, istina je na našoj strani, dokazat ćemo to svima i tužitelju i jedva čekam taj trenutak svjedočenja", rekao je general Rojs.

"Svatko onaj tko se ogriješio, a bilo je i toga, mora odgovarati pred sudom. A ne da odgovaraju zapovjednici umjesto njih. To su sve oni koji su obukli odoru, bilo u Splitu ili Mostaru, obuku se u šarenu odoru sjednu u automobil i idu pljačkati, takvi neka odgovaraju", zaključio je general Ljubo Ćesić Rojs.

Ivan Krpan
Foto: ICTY / antegotovina.com

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara