NASLJEDNI povišeni kolesterol među školskom djecom ubuduće će se otkrivati u sklopu sistematskog pregleda za upis u osnovnu školu, najavljeno je na stručnom zdravstvenom kongresu koji je od 6. do 7. svibnja održan u Opatiji.

U sklopu sistematskog djeci će se raditi krvne pretrage i provjeravati vrijednosti kolesterola, najavio je akademik Željko Reiner na kongresu Futur Z istaknuvši da je riječ o velikom iskoraku u pravodobnoj detekciji nasljedno povišenog kolesterola.

"Iako obiteljska hiperkolesterolemija zvuči kao rijetka bolest, ona obuhvaća svakog 300. građanina i jedna je od najčešćih nasljednih bolesti", upozorio je Reiner.

Time bismo otkrili djecu koja već tada imaju povišen LDL kolesterol"

Objasnio je da se ta bolest javlja već s rođenjem, a oboljeli imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata. Upravo je stoga kod nasljedno povišenog LDL kolesterola važna mogućnost probira, koji će se, u planu je, uvesti do kraja ove godine kroz sustav školske medicine.

Ideja je da se svakom djetetu, koje ionako dolazi na sistematski pregled prije upisa u prvi razred osnovne, odsad provjeri i vrijednost LDL kolesterola.

"Time bismo otkrili djecu koja već tada imaju povišen LDL kolesterol te bi im se dale smjernice za daljnje postupanje, no informacija bi bila važna i za obitelj tog djeteta, koje bi se također uputilo na provjeru vrijednosti LDL kolesterola, zbog sumnje na obiteljsku hiperkolesterolemiju", pojasnio je Reiner.

Kardiovaskularne bolesti su prvi uzrok smrti u Hrvatskoj

Ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić istaknuo je da su u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti i dalje prvi uzrok smrti, a glavni čimbenik rizika je povišeni LDL kolesterol. Ističe da je riječ o asimptomatskom stanju, u kojemu bolesnik nije svjestan opasnosti.

"Čak 75 posto kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti djelujući na čimbenike rizika, poput povišenog LDL kolesterola i visokog krvnog tlaka. Mali pomaci u smanjenju bilo kojeg od tih čimbenika spašavaju živote. To se prvenstveno provodi kroz preventivne preglede i programe ranog otkrivanja bolesti, poput probira", ustvrdio je Ružić.

Od kardiovaskularne bolesti svakoga dana u Hrvatskoj u prosjeku preminu 62 osobe, stoga je sveobuhvatan Nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti ključan za poboljšanje crne statistike, poručeno je na panel raspravi.

Nabava nove radioterapijske opreme do kraja 2024.

U sklopu kongresa održan je i panel o ishodima liječenja u onkologiji, na kojemu je državni tajnik Tomislav Dulibić najavio nabavu opreme za dijagnostiku i liječenje te uspostavu nacionalne onkološke mreže.

"Krajnji je rok za nabavu radioterapijske opreme i uspostavu onkološke mreže 2025., no očekujemo da će to biti realizirano već do kraja 2024. godine, odnosno do kraja mandata ove vlade", rekao je Dulibić.

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština istaknuo je da je smrtnost od raka u Hrvatskoj dvostruko veća nego u EU te su nužna dodatna ulaganja, ali i uvođenje multidisciplinarnog individualiziranog pristupa svakom bolesniku. 

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina upozorio je da je poboljšanje ishoda liječenja onkoloških bolesnika apsolutni prioritet jer u Hrvatskoj svaki dan od posljedica raka umre 39 osoba.