Foto: 123rf

U HRVATSKOJ je 35 posto djece u dobi od 8 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, što nas svrstava u prvih pet europskih zemalja s tim problemom, pokazalo je istraživanje koje je u četvrtak predstavljeno u Ministarstvu zdravstva, a proveo ga je 2015./2016. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine u djece".

Prekomjernu težinu i debljinu ima 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka, a gledano po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnom dijelu, njih 35,6 posto, dok je najviše dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto. Najmanje djece s prekomjernom težinom i debljinom je u Gradu Zagrebu (18,8 posto s prekomjernom težinom i 11 posto debelih).

Prema percepciji roditelja, jedan od šest roditelja, odnosno svega 14,6 posto njih, smatra da njegovo dijete ima neki od ta dva problema, što je daleko manje od rezultata koji pokazuju da problem prekomjerne težine i debljine postoji kod 35 posto djece.

U istraživanje je bilo uključeno 5664 djece drugih i trećih razreda osnovne škole iz 164 škole te njihovi roditelji. Svrha istraživanja je na temelju mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase i opsega struka i bokova prikupiti usporedive podatke u cilju rutinskog praćenja statusa uhranjenosti djece u dobi od 6 do 9 godina te na temelju dobivenih podataka dobiti uvid u status uhranjenosti djece nižih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje.

Djeca puno sjede uz kompjuter i televiziju

Kada je riječ o rizicima koji dovode do debljine, istraživanje je pokazalo da 56,1 posto djece radnim danima provede dva ili više sati dnevno gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje, dok se vikendom taj postotak povećava na 87,4 posto.

Svako drugo dijete, njih 51,5 posto, provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti, 9,7 posto provede manje od jednog sata dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom se 1,5 posto djece igra na otvorenom.

Kad se radi o konzumaciji hrane i pića, 4,3 posto djece više od tri puta tjedno jede pizzu, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27 posto jede kolače, krafne ili pite, 31,1 posto ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1 posto više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom.

Čak 66,5 posto djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 posto povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9 posto školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak.

Istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine u djece“ (Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) pokrenuli su 2006. Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije i 13 država članica, a Hrvatska prvi put uključila 2015./2016. godine i provela istraživanje zajedno s 37 zemalja.

Govoreći o rezultatima istraživanja, Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a rekla je kako je vidljivo da djeca, i to naročito u mediteranskoj regiji, više od onih u kontinentalnom dijelu, jedu energetsku bogatu hranu koja je nutritivno siromašna prije svega grickalice, zaslađena gazirana pića, brzu hranu itd.

Iako u Hrvatskoj postoji niz programa koji se provodi na lokalnoj razini, u školama za rezultate će trebati vremena, rečeno je, a kao dobar primjer može nam poslužiti Portugal, koji je od 2007. donio niz mjera koje su počele davati rezultate te se smanjuje broj djece s prekomjernom težinom, a uključivale su promjenu porezne politike prema hrani, ulaganje u prevenciju i edukaciju u školama.