ERIKO KOBAYASHI pokušala se ubiti četiri puta. Prvi put imala je samo 22 godine i radila puno radno vrijeme u izdavaštvu, ali nije zarađivala dovoljno da bi platila stanarinu i hranu u Tokiju.

"Bila sam zaista siromašna", kaže Kobayashi, koja je nakon pokušaja samoubojstva provela tri dana u bolnici bez svijesti. Do danas je 43-godišnja Kobayashi napisala knjige o svojim problemima s mentalnim zdravljem i ima stalni posao u nevladinoj organizaciji. No koronavirus vraća stres koji je nekad osjećala, piše CNN.

"Plaća mi je smanjena i ne vidim svjetlo na kraju tunela. Stalno osjećam krizu koja bi se mogla dogoditi ako ponovno završim u siromaštvu", govori Kobayashi.

Upozorenje stručnjaka: Pandemija bi mogla dovesti do krize mentalnog zdravlja

Stručnjaci su upozorili da bi pandemija mogla dovesti do krize mentalnog zdravlja. Masovna nezaposlenost, socijalna izolacija i tjeskoba uzimaju danak na ljudima širom svijeta. 

U Japanu vladine statistike pokazuju da je više ljudi umrlo zbog samoubojstava u listopadu nego zbog covida-19 od početka godine. Prema japanskoj Nacionalnoj policijskoj agenciji, mjesečni broj samoubojstava u listopadu je narastao na 2153. Do petka je covid-19 ukupno odnio 2087 života.

Japan među rijetkim zemljama koje objavljuje statistike o suicidima

Japan je jedna od rijetkih zemalja koja pravovremeno objavljuje podatke o samoubojstvima. Posljednji podaci iz SAD-a, primjerice, datiraju iz 2018. godine. Japanski podaci mogli bi i drugim zemljama omogućiti uvid u utjecaj pandemijskih mjera na mentalno zdravlje te u to koje su skupine najugroženije.

"Mi čak nismo imali lockdown, a učinak covida je prilično minimalan u usporedbi s drugim zemljama. A ipak imamo veliki porast broja samoubojstava. To sugerira da bi i druge zemlje mogle zabilježiti sličan ili još veći porast broja samoubojstava u budućnost", kaže Michiko Ueda, izvanredna profesorica na Sveučilištu Waseda u Tokiju.

Imaju jednu od najviših stopa samoubojstava na svijetu

Japan se već dugo bori s jednom od najviših stopa samoubojstava na svijetu. Japan je 2016. godine imao stopu smrtnosti od samoubojstava od 18.5 na 100.000 stanovnika, prema čemu je odmah iza Južne Koreje kad je u pitanju zapadnopacifička regija i što je gotovo dvostruko više od godišnjeg globalnog prosjeka od 10.6 na 100.000 stanovnika.

Iako su razlozi za ovako visoku stopu samoubojstava kompleksni, dugotrajno radno vrijeme, pritisak u školama, socijalna izolacija i kulturološka stigma oko mentalnih problema navode se kao glavni faktori.

Pandemija preokrenula trend pada broja samoubojstava

No tijekom deset godina do 2019. broj samoubojstava je počeo padati te je došao do 20.000 godišnje, prema podacima japanskog Ministarstva zdravstva, što je najmanje od 1978. godine, otkako se vode statistike. Čini se da je pandemija preokrenula taj trend, a porast broja samoubojstava nesrazmjerno je pogodio žene.

Iako u ukupnom broju samoubojstava veći dio otpada na muškarce, broj žena koje si oduzimaju život je sve veći. U listopadu je broj samoubojstava žena bio 83 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Za usporedbu, u istom razdoblju broj samoubojstava muškaraca porastao je 22 posto, piše CNN.

Zašto su žene više pogođene?

Postoji nekoliko mogućih razloga za ovo. Žene čine veći postotak zaposlenika s nepunim radnim vremenom u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i maloprodaji, u kojima je bilo mnogo otkaza. Kobayashi kaže da su mnoge njene prijateljice otpuštene: "Japan ignorira žene. Ovo je društvo u kojem su najslabiji prvi prepušteni sami sebi kad se nešto loše dogodi."

U globalnoj studiji na više od 10.000 ljudi, koju je provela neprofitna međunarodna humanitarna organizacija CARE, 27 posto žena prijavilo je više problema s mentalnim zdravljem u usporedbi s 10 posto muškaraca. S obzirom na istodobne financijske probleme, žene su suočene sa sve većim neplaćenim medicinskim računima. One zaposlene morale su preuzeti dodatnu odgovornost za djecu kad su u pandemiji zatvorene škole ili dječji vrtići. Povećana tjeskoba zbog zdravlja i dobrobiti djece dodatno je opteretila majke tijekom pandemije.

Telefonska linija za pomoć prima više od 200 poziva dnevno, većinom od žena

Akari je 35-godišnjakinja koja CNN-u nije željela otkriti svoje pravo ime. Kaže da je potražila profesionalnu pomoć nakon što je njen sin na šest tjedana završio u bolnici. Njeno se stanje pogoršavalo kako se pandemija pojačavala i brinula se da će njen sin dobiti covid.

"Prije nisam imala nikakvih mentalnih problema, ali sada sam cijelo vrijeme tjeskobna. Osjećam kao da nema nade i stalno razmišljam o najgorem scenariju", kaže Akari.

U ožujku je 21-godišnji student Koki Ozora pokrenuo 24-satnu telefonsku liniju za metalno zdravlje pod nazivom "Anata no Ibasho" (Mjesto za tebe). Rekao je da njegova linija, neprofitna organizacija koja se financira iz privatnih donacija, dnevno prosječno prima više od 200 poziva, a velika većina poziva stiže od žena.

"Izgubile su posao, moraju odgajati djecu, a nemaju novca. I onda pribjegavaju samoubojstvu", kaže Ozora.

Nema dovoljno volontera

Većina poziva pristiže tijekom noći, od 22:00 do 4:00. Oko 600 volontera širom svijeta u različitim vremenskim zonama budno je kako bi odgovorili na pozive i poruke. Ali Ozora kaže kako volontera nema dovoljno da odgovore na sve poruke. Zato prednost daju porukama koje su hitne, tražeći ključne riječi kao što su samoubojstvo ili seksualno zlostavljanje. Na oko 60 posto poruka odgovaraju u roku od pet minuta, a sa svakom osobom volonteri prosječno razgovaraju 40 minuta.

Anonimno, preko online poruka, ljudi iznose svoje unutarnje borbe. Za razliku od većine drugih linija za mentalno zdravlje u Japanu, koje se fokusiraju na telefonske pozive, Ozora kaže da se mlađe generacije bolje snalaze s tekstualnim porukama.

U travnju, kaže Ozora, najviše poruka slale su majke koje su u stresu zbog podizanja djece, a neke su priznale da razmišljaju o ubijanju vlastite djece. Danas najviše poruka pristiže od žena koje su ostale bez posla i imaju financijskih poteškoća ili su izložene obiteljskom nasilju.

"Sve ih je više"

"Dolaze nam poruke u kojima piše 'Otac me siluje' ili 'Moj suprug me pokušava ubiti'. To se događa gotovo svakog dana. I sve ih je više", rekao je Ozora za CNN, dodavši kako je to posljedica pandemije. Prije su žene mogle potražiti utočište u školama, uredima ili domovima prijateljica.

Japan je jedina zemlja skupine G-7 u kojoj je samoubojstvo vodeći uzrok smrti mladih u dobi od 15 do 39 godina. A broj samoubojstava kod mlađih od 20 godina počeo se povećavati i prije pandemije. Budući da su zbog pandemijskih restrikcija djeca ostala izvan škola, suočavaju se sa zlostavljanjem, stresnim kućnim životom te pritiskom zbog zaostajanja u domaćim zadaćama, smatra Ozota. Njegova linija primila je poruke čak i od nekih petogodišnjaka.

Zatvaranje škola pridonijelo stresu

Zatvaranje škola tijekom pandemije u proljeće pridonijelo je gomilanju zadaća, a djeca nemaju toliko mogućnosti družiti se s prijateljima, što također pridonosi stresu, iznosi Naho Morisaki iz Nacionalnog centra za dječje zdravlje i razvoj. Centar je nedavno proveo online anketu među 8700 roditelja i djece te otkrio da 75 posto japanskih školaraca pokazuje znakove stresa zbog pandemije.

Morisaki kaže da postoji velika korelacija između tjeskobe djece i njihovih roditelja: "Djeca koja se samoozljeđuju, pod stresom su, ne mogu o tome razgovarati sa svojim roditeljima jer smatraju da ih oni nisu u stanju saslušati."

U Japanu još uvijek postoji stigma oko priznavanja usamljenosti i teškoća. Ozora kaže da je uobičajeno da žene i roditelji razgovor o njegovim uslugama započnu ovim riječima: "Znam da nije dobro tražiti pomoć, ali mogu li razgovarati?"

Profesorica Ueda kaže da "sramota" razgovora o depresiji često koči ljude: "To nije nešto o čemu se razgovara u javnosti, o tome se ne razgovara čak ni s prijateljima. Riječ je u kulturološkom faktoru zbog kojeg pomoć može kasniti."

U Americi je lakše zatražiti pomoć nego u Japanu

Akari se slaže s time. Ona je prije živjela u SAD-u i kaže da je tamo lakše zatražiti pomoć: "Dok sam živjela u Americi, poznavala sam ljude koji su prolazili terapiju. Tamo je to uobičajeno, ali u Japanu to teško prolazi."

Nakon financijske krize 90-ih godina stopa samoubojstava u Japanu je porasla i do 2003. dosegnula rekordnu razinu. Te godine 34.000 ljudi si je oduzelo život. Stručnjaci kažu da su sram i tjeskoba zbog otkaza, većinom kod muškaraca, pridonijeli depresiji i povećanoj stopi samoubojstava. Ranih 2000-ih japanska vlada ubrzala je investicije i napore u prevenciji samoubojstava i potpore preživjelima. A 2006. godine donesen je i Zakon o prevenciji samoubojstava.

Međutim, Ozora i Kobayashi smatraju da to nije bilo ni približno dovoljno, nego da smanjenje stope samoubojstava zahtijeva da se japansko društvo promijeni.

"Sramotno je da drugi znaju za vašu slabost, pa onda skrivate sve, držite to u sebi i patite. Moramo stvoriti kulturu u kojoj je prihvatljivo pokazati svoju slabost i jad", kaže Kobayashi za CNN.

Niz slavnih koji su počinili samoubojstvo

Niz japanskih slavnih osoba u posljednje vrijeme počinio je samoubojstvo. Iako japanski mediji rijetko pišu o detaljima takvih smrtnih slučajeva, namjerno ne iznoseći metode ili motive, već samo izvještavanje o takvim slučajevima često uzrokuje porast samoubojstava u općoj populaciji, smatra Ueda.

Hana Kimura, 22-godišnja profesionalna hrvačica i zvijezda reality showa "Terrace House", oduzela si je život tijekom ljeta nakon što je na društvenim mrežama bila bombardirana porukama mržnje. Hanina majka Kyoko Kimura kaže kako je bila svjesna da bi medijski izvještaji o smrti njene kćeri mogli utjecati na druge koji imaju samoubilačke osjećaje.

"Nakon što je Hana umrla, u više navrata tražila sam da od policije da ne otkriva nijednu konkretnu informaciju o njenoj smrti, ali svejedno sam naišla na podatke koje je znala samo policija", rekla je Kimura.

"Pandemija je uzrokovala gušenje društva"

Ona tvrdi kako je pandemija navela njenu kćer da provodi više vremena čitajući toksične poruke na društvenim mrežama, jer zbog koronavirusa nije mogla nastupati. Kimura sada pokreće nevladinu organizaciju pod nazivom "Sjeti se Hane" kako bi proširila svijest o zlostavljanju na društvenim mrežama.

"Ona je svoju životnu motivaciju pronašla nastupajući kao profesionalna hrvačica. To joj je bilo važno. Bila je u zaista teškoj situaciji kad se nije mogla hrvati. Pandemija koronavirusa je uzrokovala gušenje društva", izjavila je Kimura za CNN.

Posljednjih tjedana Japan ima rekordne dnevne slučajeve covida-19, a liječnici upozoravaju da bi se treći val mogao pojačati u zimskim mjesecima. Stručnjaci strahuju da će se visoka stopa samoubojstava nastaviti povećavati kako se nastave ekonomski problemi.

"Posljedice mogu biti ogromne"

"Još nismo doživjeli pune gospodarske posljedice pandemije. I sama pandemija može se pogoršati, moglo bi ponovno doći do polu-lockdowna, a ako se to dogodi, posljedice mogu biti ogromne", kaže Ueda.

U usporedbi s nekim drugim zemljama, japanske restrikcije zbog koronavirusa su relativno blage. Japan je proglasio izvanredno stanje, ali ni u jednom trenutku nije uveo strogi lockdown, a ograničenja za međunarodne putnike nisu bila tako nepopustljiva kao u Kini. No kako broj slučajeva bude rastao, vjerojatno će biti potrebne strože mjere, pa su neki zabrinuti kako bi to moglo utjecati na mentalno zdravlje.

"Nismo imali lockdown, a utjecaj covida minimalan je u usporedbi s drugim zemljama, ali ipak imamo veliki porast broja samoubojstava. To ukazuje da bi i druge zemlje mogle zabilježiti sličan ili još veći porast broja samoubojstava", tvrdi Ueda.

"Osjećam se dobro što sam još uvijek živa"

Unatoč tome što se morala nositi sa smanjenjem plaće i stalnom financijskom nesigurnošću, Kobayashi kaže da se sada bolje nosi s tjeskobom. Nada se da će javnim iznošenjem svojih strahova više ljudi učiniti isto i shvatiti da nisu sami, prije nego što bude prekasno.

"Javno istupam i govorim kako sam bila mentalno bolesna i patila od depresije, u nadi da će to i druge potaknuti da progovore. Meni su 43 godine i život postaje zabavniji u sredovječnoj dobi. Dakle, osjećam se dobro što sam još uvijek živa", zaključuje Kobayashi.

Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata)

Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)

Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)