Foto: Hina

SABORSKI Odbor za izbor i imenovanja saslušao je danas 14 od predviđenih 17 kandidata za predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a sutra bi ih trebao saslušati još 16. 

Saslušani kandidati mahom su hvalili rad aktualnog Povjerenstva te ocijenili kako treba doraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Aktualna predsjednica tog tijela Dalija Orešković, koja se kandidirala za još jedan predsjednički mandat, ocijenila je da se u proteklih pet godina Povjerenstvo izgradilo kao institucija kojoj se vjeruje.

To je najveći kapital stečen pristupom radu, utvrđivanjem činjenica i promišljanjem kako to staviti u kontekst zakona, kazala je Orešković. Iako joj zakon to dopušta, nije se kandidirala i za članicu. Ako ne opravda povjerenje za predsjednicu, onda ga, kaže, nemam ni za članicu Povjerenstva.

Povjerenstvo nije bilo prestrogo

Nije se suglasila s ocjenama da je Povjerenstvo radilo na "prestrog način". Povjerenstvo je, prije svega preventivno tijelo, no tu ulogu može ostvariti samo ako dužnosnik na vrijeme zatraži mišljenje od njega, rekla je Orešković, argumentirajući kako je Povjerenstvo u proteklih pet godina dalo oko 900 mišljenja, okončalo oko 650 postupaka pokrenutih radi utvrđivanja povrede zakona, a u njih 400-tinjak utvrdilo povrede te izreklo 1, 6 milijuna kuna kazni.

"Uvjerena sam da je u svakoj godini napravljen korak više, onome tko dođe ostavljamo dobru odskočnu dasku da napravi više", poručila je Orešković.

Za još jedan, drugi mandat prijavilo se cijelo aktualno Povjerenstvo, a Odbor je danas saslušao Davorina Ivanjeka i Tatianu Vučetić koja se suglasila da treba promijeniti zakon koji se odnosi na Povjerenstvo. Trebalo bi, primjerice, uvesti tzv. prethodni postupak u kojem bi se od dužnosnika tražilo očitovanje, a na javnu sjednicu bi išli samo predmeti koji imaju sve elemente.

Aleksandra Jozić-Ileković, nekadašnja članica DIP-a, smatra da je Povjerenstvo "trasiralo" dobru praksu što su, kaže, svojim odlukama potvrdili i sudovi. Smatra da za budućnost treba propisati jasno djelovanje Povjerenstva, akte koje donosi, jasno razgraničiti ono što radi zakonodavna, izvršna, odnosno sudbena vlast i koja je pozicija Povjerenstva u tom sustavu.

Rad Povjerenstva treba biti učinkovitiji i brže

Jedna od rijetkih koja je imala zamjerki na rad Povjerenstva bila je politologinja, predsjednica TIH-a Davorka Budimir. Percepcija je javnosti, kaže, da se više radilo o represiji, manje o prevenciji i edukaciji na kojima bi trebalo raditi više i "ne gledati u političarima lopove". Budimir ističe kako je pravovremenost temelj u borbi protiv korupcije te kako bi rad Povjerenstva trebao biti učinkovitiji i brži. Prošli tjedan raspravljali su o nečemu od prije dvije godine, kaže Budimir koja drži i da su odluke "prekomplicirano" napisane.

Odbor je u srijedu saslušao i Ivana Klapšića, Natašu Novaković, Marina Orlovića, Marijanu Baković, Tončicu Božić, Pavitu Barun, profesoricu fizike i majku sedmero djeca koja je kandidaturu objasnila željom za promjenom okruženja, ali i većim primanjima, "dobrodošlim" njenoj obitelji. Saslušao je i Igora Divkovića, Duju Prkuta iz GONG-a te stručnjaka za kompjutorski kriminal i dječju pornografiju Ognjena Haraminu. Za svoje motive kaže da su sekundarni i primarni, nedostaje mu naime 2,5 godine staža nakon što je, nakon 20 godina bavljenja suzbijanjem dječje pornografije, otišao u mirovinu. To je stresan posao, nisam mogao više, objasnio je Haramina.

Pred Odborom se nisu pojavili Darko Radić, Nives Vrvilo i Veronika Bandić.

Na javni poziv za predsjednika i članove Povjerenstva prijavilo se 37 kandidata, od kojih njih 34 ispunjava uvjete. Formalni uvjeti za izbor u Povjerenstvo su hrvatsko državljanstvo, visoka stručna sprema, s tim da predsjednik mora biti pravnik s pravosudnim ispitom, najmanje osam godina radnog iskustva u struci i istaknuti rezultati rada, neosuđivanost za kaznena djela. Uvjet je i da članovi Povjerenstva nisu u političkoj stranci pet godina do dana kandidiranja. Mandati predsjednika i članova Povjerenstva traju pet godina i mogu biti birani najviše dva puta.