ZNANSTVENICI su u središtu naše galaksije otkrili vrlo čudne objekte koji ne postoje nigdje drugdje u Mliječnoj stazi.

Naime, u orbiti oko supermasivne crne rupe Strijelac A* (Sagittarius A*, Sgr A*) koja se nalazi u centru naše galaksije, pronašli su šest objekata koji ne nalikuju na ništa drugo u Mliječnome putu. Ti objekti su toliko neobični da je zbog njih stvorena potpuno nova kategorija svemirskih pojava, nazvana - G objekti.

Astronomi su prvi put zapazili izvorna dva objekta, G1 i G2, prije gotovo dva desetljeća. Nalikovali su na divovske oblake plina, a bili su promjera 100 astronomskih jedinica (astronomska jedinica približno je jednaka udaljenosti Zemlje od Sunca). Kako su se približavali crnoj rupi, ti su se oblaci izduživali, a spektrometar je registrirao da se sastoje od emisija prašine i plina, piše Science Alert.

No problem je bio u tome da se G1 i G2 nisu ponašali poput oblaka plina.

Izgledaju poput plina, a ponašaju se poput zvijezda

"Ti objekti izgledaju poput plina, ali se ponašaju poput zvijezda", rekla je fizičarka i astronomkinja Andrea Ghez sa Sveučilišta Kalifornija (UCLA).

Ghez i njezini kolege proučavaju naše galaktičko središte već više od 20 godina. Na temelju njihovih podataka, astronomkinja Anna Ciurlo iz UCLA-a identificirala je još četiri takva objekta: G3, G4, G5 i G6.

Još uvijek nije potpuno jasno o čemu se točno radi, ali Ghez smatra da forma G2 iz 2014., kada je bio najbliži crnoj rupi, može ponuditi neke odgovore.

"Kada je bio najbliži crnoj rupi, G2 je imao zaista čudan izgled", rekla je Ghez.

"Objekt G2 nije izgledao previše neobično sve dok se nije jako približio crnoj rupi - onda se izdužio. Kada je bio udaljen od crne rupe, izgledao kao bezazlen kompaktan objekt, a kada joj se približio, istegnuo se i iskrivio da bi se sada počeo opet vraćati u kompaktno stanje“, objasnila je.

Možda se radi o sudaru binarnih zvijezda

Astronomi smatraju da se odgovor krije u masivnim binarnim zvijezdama. Naime, većinu vremena ove zvijezde orbitiraju jedna oko druge, ali se ponekad i sudare, tvoreći pritom jednu veliku zvijezdu. Kada se to dogodi, stvara se ogroman oblak prašine i plina koji još nekih milijun godina nakon sudara okružuje novu zvijezdu.

"Nešto je moralo očuvati kompaktnost G2 i omogućiti mu da preživi bliski susret s crnom rupom, što ukazuje na to da se unutar njega skriva zvjezdani objekt", objasnila je Ciurlo.

No, što je s ostalih pet objekata G kategorije? I oni bi mogli predstavljati spajanje binarnih zvijezda. Većina zvijezda u našem galaktičkom središtu vrlo je masivna i često su binarne te je moguće da ekstremne gravitacijske sile oko Sgr A* destabiliziraju njihove binarne orbite.

"Crne rupe možda uzrokuju sudar binarnih zvijezda. Moguće je da su mnoge neobjašnjive zvijezde koje smo promatrali zapravo krajnji proizvod spajanja binarnih zvijezda. Još uvijek učimo kako nastaju galaksije i crne rupe. Način na koji binarne zvijezde djeluju međusobno i s crnom rupom jako se razlikuje od interakcije pojedinih zvijezda s drugim zvijezdama i s crnom rupom", kazala je Ghez.

Istraživanje naziva A population of dust-enshrouded objects orbiting the Galactic black hole objavljeno je u srijedu u znanstvenom časopisu Nature.