U Zagrebu se za novi iPhone radi mjesec i pol, u Zürichu četiri dana

U Zagrebu se za novi iPhone radi mjesec i pol, u Zürichu četiri dana
Foto: 123rf/UBS

ŠVICARSKA banka UBS objavila je ovih dana podatke sakupljene u svojem 17. istraživanju o globalnoj cijeni rada i kupovnoj moći u 77 svjetskih gradova, među kojima je i Zagreb. Podatke su u periodu od siječnja do travnja ove godine sakupljale posebne lokalne agencije koje je UBS angažirao, a nakon toga su uspoređeni s onima koje je UBS sakupio online kako bi se došlo do što točnijih informacija o 128 različitih roba i usluga te zaradi u 15 ključnih zanimanja. Sve zajedno čini čak 75 tisuća podataka koji svjedoče o stanju rada i kupovne moći u ključnim urbanim područjima na svijetu.

Svi podaci su predstavljeni na interaktivnoj stranici, koja omogućava i usporedbu cijena rada i roba u gradovima koji su na listi, odnosno kupovne moći ljudi koji žive i rade u 77 svjetskih gradova.

Zagreb je po kupovnoj moći 69. na listi od 77 svjetskih gradova

Naravno, nas najviše zanima kako je Zagreb prošao na listi od 77 svjetskih gradova. Po kupovnoj moći, Zagreb je na 69. mjestu, između Sankt Peterburga i Mexico Cityja, dok je po plaćama na 49. mjestu, između Panama Cityja i Rio de Janeira. To zapravo znači da se sa zarađenim iznosom u Zagrebu, nakon što se podmire osnovni troškovi života, ne može baš lagodno živjeti. Za usporedbu, po kupovnoj moći na prva tri mjesta su Los Angeles, Zürich i Miami.

Po nivou cijena Zagreb je na 35. mjestu, dakle nije uopće jeftin, naročito kada se uzme u obzir zarada njegovih stanovnika, a po tome koliko je radnog vremena potrebno uložiti da se kupe proizvodi poput hamburgera ili najnovijeg iPhonea X, Zagreb je na 54. mjestu. U Zagrebu je potrebno raditi oko mjesec i pol da bi se zaradio novac za kupnju iPhonea X, dok je u Zürichu za to potrebno samo četiri dana. 

Predzadnji u istočnoj Europi

Manje od 100 radnih sati dovoljno je, primjerice, u Londonu, Berlinu i Beču kako bi se zaradilo dovoljno za iPhone X, ali više od 300 radnih sati za to je potrebno stanovnicima svih srednjoeuropskih gradova, poput Praga ili Budimpešte.

Zagreb je i predzadnji među 14 istočnoeuropskih gradova koji su na UBS-ovoj listi; prva je Ljubljana, koja je na globalnoj listi na 42. mjestu, drugi je Talin (44. mjesto), a treća Varšava (47. mjesto). Jedino je Kijev lošije rangiran od Zagreba od istočnoeuropskih gradova. 

Siromašniji je samo glavni grad Ukrajine u kojoj se nedavno ratovalo

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je i da je Zagreb na 52. mjestu po cijeni šalice kave.

U svakom slučaju, UBS-ovo istraživanje pokazuje da je Zagreb relativno skup grad za život, u kojemu plaće ne omogućavaju značajnu kupovnu moć stanovnika. Zagreb po ovim kriterijima više pripada gradovima tzv. Trećeg svijeta, a i u samoj istočnoj Europi je skoro najlošije plasiran - jedini lošiji je Kijev, glavni grad Ukrajine, koja je nedavno preživjela rat i nalazi se i dalje u velikoj političkoj krizi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara