Foto: Pixsell/ Filip Brala; 123rf

OPĆINSKI sud u Zagrebu izrekao je presudu i kaznu za 36-godišnjeg Hrvoja H. te ga nepravomoćno osudio na pet mjeseci zatvora jer je u rujnu prošle godine, dok se vozio nogostupom, naletio na pješakinju te je oborio na tlo, pri čemu je ona teže ozlijeđena.

Kažnjen je uvjetno na pet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine.

"Ova presuda trebala bi biti poruka svim biciklistima koji u posljednje vrijeme sve više divljaju gradom", poručio je sudac.

Muškarac je biciklom upravljao brzinom od 20 kilometara na sad u trenutku kad je naletio na nesretnu ženu.

Horvatinčić dobio uvjetno jer je nekažnjavan

Kazna uvjetnog zatvora od pet mjeseci mnoge je iznenadila. Možda ne toliko zbog rigoroznosti koliko zbog činjenice što su se hrvatsko pravosuđe i javnost posljednjih godina nagledali puno gorih slučajeva koji su prolazili sa sličnim, ako ne i manjim kaznama.

Primjerice, najpoznatiji slučaj koji se već godinama vuče po sudovima i medijima je onaj poduzetnika Tomislava Horvatinčića.

On je krajem prošle godine proglašen krivim te osuđen na godinu i osam mjeseci uvjetne kazne jer je prema nepravomoćnoj presudi kriv za pomorsku nesreću u primoštenskom akvatoriju u kojoj je 16. kolovoza 2011. poginulo dvoje talijanskih nautičara, bračni par Salpietro. U zatvor ide ako u roku od tri godine ponovi kazneno djelo, no nije mu zabranjeno upravljanje brodom.

"Sud je kao olakotne okolnosti cijenio žaljenje, odnos prema djelu i posljedicama djela, spremnost da naknadi štetu obitelji, činjenicu iz kaznene evidencije da je neosuđivan, te da je teškog zdravstvenog stanja, dok posebnih otegotnih okolnosti nije našao" stoji u obrazloženju sutkinje Maje Šupe.

No, to nije ni blizu jedini sličan slučaj gdje su nesreće sa smrtnim posljedicama sankcionirane tek blagim kaznama.

Rukometašica pobjegla sa mjesta nesreće pa dobila uvjetno

Poznata hrvatska rukometašica i olimpijka Ivana Lovrić također nije provela ni dana u zatvoru iako je skrivila smrt majke troje malodobne djece i uz to pobjegla s mjesta nesreće bez da je pozvala Hitnu.

Ona je prije tri godine automobilom usmrtila Vesnu Petrović na pješačkom prijelazu i u ponovljenom suđenju opet dobila uvjetnu kaznu na 18 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina.

Nakon ponovljenog suđenja i donošenja nove (stare) presude sutkinja je obrazložila da se Lovrić iskreno kaje, da prije nije bila osuđivana i kako će joj najveća kazna biti to što će živjeti s posljedicama nesreće za koju je kriva.

Sa 2,11 promila i sto na sat usmrtio 19-godišnjakinju

Podsjetimo na još jednu sramotnu presudu. Toga 16. lipnja 2007. 29-godišnja Jasmina Čelica krenula je na posao u jednu zagrebačku knjižaru, ali onamo nikada nije stigla. Na pješačkom prijelazu u središtu grada moćnim Jeep Cherokeejem pokosio ju je 22-godišnji Marko Leko, sin poduzetnika.

Ubrzo je ustanovljeno da uopće nije smio sjesti za volan tog vozila jer mu je snaga veća od 75KW, što nije dopušteno vozačima mlađim od 24 godine. Pa ipak, mladić koji je u godinu dana počinio pet prometnih prekršaja, nakon policijskog očevida na slobodu se odvezao sam.

Županijski sud u Zagrebu Leku je osudio samo na uvjetnu kaznu od godine dana. U zatvoru neće provesti nijedan dan, neće platiti nijednu kunu kazne, neće dobiti nijedan negativni bod, a vozačku će zadržati.

Roditelji 29-godišnje Jasmine Čelice iz Pule, Sonja i Nebojša Čelica, nakon sramotne presude postavili su pitanje "Koliko vrijedi ljudski život u očima sudaca? Pravo naše kćeri nije ostvareno. Država joj nije zaštitila dostojanstvo. Može ih biti sram! Moja obitelj duboko sumnja da iza svega stoji korupcija".

Ubojicama umanjivali ionako premale kazne

Dejan Maćešić, suvlasnik firme One2Play na slobodi je bio godinu dana nakon što je pravomoćnom postala sudska presuda za prometnu nesreću u kojoj je Maćešić usmrtio mladog Sinišu Smiljanića nakon što je pijan prošao kroz crveno svjetlo na semaforu.

Maćešić koji je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora pušten je u srpnju 2015. nakon samo godine dana zatvora, odnosno 13 mjeseci. Da bi apsurd bio veći kaznu je izdržavao u zatvoru poluotvorenog tipa u Valturi kod Pule te je imao pravo na slobodne vikende i godišnji odmor tijekom kojih je ponovo mogao sjesti za volan.

Pokosio BMW-om dvije djevojke pa pušten jer je iz ugledne obitelji

Iako je od njega prošao popriličan broj godina, još se pamti slučaj iz 2002. godine kada su na nogostupu u Makarskoj, na korak do pješačkog prijelaza, poginule 16-godišnjakinje Ana Andrijašević i Kata Erceg.

Ubojica za volanom bio je Ivan Primorac, sin hercegovačkog tajkuna Marijana Primorca koji svoj uzlet može zahvaliti i činjenici da je bio intimus bivšeg premijera i ratnog profitera Ive Sanadera. Naime, stariji Primorac kupio je Sanaderu još 2004. godine prvi BMW i to baš u vrijeme kada se sudilo njegovom sinu. Zanimljivo da ta dva događaja nikada nisu posebno ispitivana od strane Odvjetništva.
 
Ivan Primorac tada je bio 17-godišnjak koji je vozio snažni BMW Z3 bez vozačke dozvole. Vozilo se kretalo znatno većom brzinom od  40 kilometara na sat koliko je bilo ograničenje na tom dijelu ceste. Nesreća se dogodila u 20.15 sati, a nesretne djevojke stradale su na nogostupu pod kotačima snažnog automobila.
 
Primorac, iako maloljetan, već je prije kobnog događaja bio višestruko kažnjavan za prometne prekršaje. Prvotno ga je sutkinja splitskoga Općinskog suda Maria Majić osudila na dvije i pol godine zatvora. Kasnije će tu presudu umanjiti suci Županijskog suda pod predsjedanjem danas pokojnog predsjednika Kaznenog odjela, suca Vinka Cuzzija. Naime, kazna je bila šest mjeseci manja, a obrazloženje presude citira se i danas.
 
"Ivan Primorac dolazi iz obitelji društveno prihvatljiva ponašanja kojemu su roditelji omogućili studiranje u inozemstvu, gdje se pokazao uspješnim", obrazloženje je suda koje je šokiralo hrvatsku javnost, makar je opis obiteljskog stanja po zakonu kod maloljetnika obavezno navesti u presudi. Naime, mnogi su smatrali kako se za oca koji maloljetnom sinu daje bolid od 320 "konja", ne može reći da ima društveno prihvatljivo ponašanje samo zato jer sina školuje u inozemstvu. Na kraju je Ivan Primorac proveo u zatvoru otvorenog tipa u Valturi 22 mjeseca da bi nakon toga otišao na školovanje u švicarski Luzern. Naime, pušten je dva mjeseca ranije zbog dobrog ponašanja i nastavio je voziti "snažne" automobile.

Odvjetnica za Index: Teško je govoriti bez obrazloženja presude

Za komentar presude od 5 mjeseci zatvora uvjetno biciklistu i odnosa te presude i brojnih drugih presuda sa smrtnim ishodom pitali smo odvjetnicu Vanju Jurić. Ona kaže da je teško tumačiti presudu bez obrazloženja, ali dala je općenito viđenje situacije kada su kaznena djela u prometu u pitanju.

"Teško je govoriti o konkretnim presudama jer nisam vidjela njihova obrazloženja, a upravo iz obrazloženja proizlaze razlozi suda o načinu i visini kažnjavanja. U ovim slučajevima radi se o kaznenim djelima protiv sigurnosti prometa, a Kazneni zakon u toj glavi propisuje više različitih kaznenih djela, npr. ugrožavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom, ugrožavanje posebnih vrsta prometa, izazivanje prometne nesreće i slično. Za svako od navedenih kaznenih djela propisane su različite kazne, a visina kazne ovisi i o drugim kriterijima.

Visina kazne, dakle, najprije o vrsti kaznenog djela koje se počinitelju stavlja na teret, ocjeni suda o tome je li djelo počinjeno s namjerom ili iz nehaja, ocjeni olakotnih i otegotnih okolnosti, posljedicama kaznenog djela, odnosno je li žrtva teško tjelesno ozlijeđena ili je prouzročena smrt jedne ili više osoba i slično.

Svaki sudac odlučuje na temelju kriterija koji su propisani zakonom i ovisno o samostalnoj procjeni činjenica i dokaza koji su provedeni tijekom konkretnog postupka. S obzirom na čitav niz kriterija koje sud uzima u obzir, odredbe o načinu odmjeravanja kazne i zakonsku mogućnost ublažavanja kazne, u prvostupanjskim presudama dolazi do velikih odstupanja. Ipak, u značajnoj većini slučajeva viši sudovi, koji paze na ujednačavanje sudske prakse, ispravljaju te nedosljednosti.

Presude koje spominjete opravdano uzrokuju nepovjerenje građana u pravosuđe jer u većini tih slučajeva javnosti doista nije poznato koje su to okolnosti na temelju kojih su sudovi izrekli nesrazmjerno niske kazne. To se posebno odnosi na one slučajeve u kojima su počinitelji bili pod utjecajem alkohola ili su upravljali vozilima bez valjanih dozvola. U takvim slučajevima naprosto ne bi smjelo biti mjesta izricanju najnižih kazni, pogotovo s obzirom da su za posljedicu imali smrt žrtava", rekla je Jurić za Index.