TUŽBE za preplaćene anuitete iz CHF kredita, koji spadaju pod kolektivnu presudu u slučaju Franak, zastarijevaju sutra, 14. lipnja, podsjećaju iz udruge Franak.

"To znači da je to zadnji dan kada se tužbe mogu predati na sud i nakon toga bit će kasno za potraživanja potrošača kojih se to tiče, kako za konvertirane tako i za nekonvertirane kredite.

Prema nekim najavama, Vrhovni sud će konačnu odluku o konverzijama donijeti u proširenom vijeću od 13 sudaca i teško je prognozirati kada bi to moglo biti, ali se nadamo da će biti krajem ljeta ili tijekom jeseni. Kad god je donesu, donijet će je prekasno, jer 55.000 korisnika konvertiranih kredita nije dočekalo pravnu sigurnost, na koju čekaju godinama, prije nastupa zastare potraživanja", priopćili su iz udruge Franak.

Index je jučer objavio članak o tome kako se vlada tajno dogovorila s bankama za švicarac.

"Tko tuži do 14.6., tužio je na vrijeme za preplaćene anuitete u švicarcima, za ništetnost ugovora bit će vremena tužiti i kasnije"

Osim odluke o pravima potrošača s konverzijama na puno obeštećenje, druga važna odluka jest o ništetnosti cijelih CHF ugovora, koja također nije još uvijek donesena na Vrhovnom sudu, kažu iz udruge Franak.

"Očekivali smo da će obje odluke biti donesene najkasnije do kraja prošle godine, ali to se nije dogodilo, uslijed velike podijeljenosti sudaca Vrhovnog suda o tim pitanjima. Prema odlukama Suda EU po predmetima C-118/17, C-260/18 i C-452/18 koji se tiču i konverzija i ništetnih ugovora, ali i po predmetu C-655/20 čija odluka govori o ništetnosti ugovora u slučaju ništetnosti promjenjive kamatne stope, ne bi trebalo biti nikakve dvojbe ni s konverzijama ni s ništetnošću CHF ugovora.  

Ukratko, tko tuži do 14.6., tužio je na vrijeme za preplaćene anuitete u švicarcima, a za ništetnost ugovora bit će vremena tužiti i kasnije, ako odluka Vrhovnog suda bude pozitivna", priopćili su iz udruge.

"Ako Vrhovni sud odluči da su CHF ugovori ništetni, svih 125.000 korisnika kredita u švicarcima moći će podići nove tužbe"

"Teško nam je u ovom trenutku procijeniti koliko je točno tužbi predano na sudove, ali prema informacijama od odvjetnika na sudovima je ukupno preko 60.000 tužbi, od čega najmanje 30.000 predmeta s konverzijama.

To znači da je u ovih nekoliko mjeseci prije zastare predano na sudove novih 20.000 tužbi što zajedno s postojećih 40.000 otprije čini brojku od 60.000. Ipak, pravu točnu informaciju imat ćemo tek za mjesec-dva dana kada prikupimo dodatne informacije, i nakon što sudovi evidentiraju sve tužbe, budući da njihovi službenici štrajkaju pa se tužbe zaprimaju, ali se vrlo vjerojatno ne evidentiraju u potpunosti. 

Nakon potencijalne odluke Vrhovnog suda RH o ništetnosti CHF ugovora, svih 125.000 korisnika kredita u švicarcima moći će podići nove tužbe, bilo da prvi puta tuže banku, bilo da traže dodatna obeštećenja nakon što su već dobili preplaćene anuitete. Budući da ništetnost ugovora nije riješena u kolektivnoj presudi, zastare potraživanja po takvom utvrđenju nema", stoji u priopćenju udruge Franak.

"Naš posao nije završio"

Iz udruge Franak kažu da njihov posao nije završio. Objasnili su zašto. "Velika većina potrošača i pravnih osoba koji su ugovarali prije 2013. godine kredite u kunama i eurima te leasing bez obzira na valutu imaju ugovorene nezakonite promjenjive kamatne stope koje se mijenjaju odlukom vjerovnika, imaju pravo na utvrđenje ništetnosti PKS, na vraćanje svih preplaćenih iznosa kamata i obračun zateznih kamata na sve te preplaćene iznose.

Zastare potraživanja za njih nema bez obzira kada su tužili, ili će tek tužiti, što je u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda o zastarama iz siječnja 2020. koje je u konačnici potvrđeno odlukom VSRH po reviziji Rev-953/20 od 11.1.23., gdje je Vrhovni sud nedvojbeno razgraničio drugačije tumačenje zastare za švicarce iz kolektivne presude u odnosu na kunske i euro kredite. Procjenjujemo da takvih potencijalnih tužitelja ima 400.000.  

Osim toga, svi potrošači koji su ugovarali leasing s valutnom klauzulom CHF imaju pravo i na utvrđenje ništetnosti valutne klauzule uz obeštećenje na temelju razlike tečaja, za što također nema zastare, jer leasing ugovori u švicarcima nemaju veze s kolektivnom presudom u slučaju franak.  

Mi nastavljamo s kampanjom osvještavanja svih potrošača, ali i pravnih osoba o nezakonitostima u ostalim ugovornim odnosima bilo da se radi o kreditima, bilo da se radi o leasingu, i nećemo dati bankama mira te ćemo biti na raspolaganju za savjetovanje i potrošačima i pravnim osobama koji žele tužiti", govore u udruzi Franak.

Udruga Franak poziva građane da im se jave

"Ipak, sve najviše ovisi o oštećenim klijentima banaka, koliko će biti zainteresirani da uzmu svoj novac od banaka koje su ih de facto opljačkale, a osim potencijalnih 1.5 milijarde eura koje će banke isplatiti na temelju spomenutih 60.000 tužbi.

Za ostalih 400.000 tužbi procjenjujemo da banke duguju još oko 2-3 milijarde eura za preplaćene kamate te za ostatak švicaraca koji nisu dio kolektivne presude. 

Pozivamo sve potrošače i pravne osobe s ugovorima o kreditu i leasingu da nam se jave radi savjetovanja u vezi s njihovim tužbama. Banke su pune novca koji im ne pripada, i koji moraju vratiti opljačkanim građanima i pravnim osobama.  

Sve potrebne informacije potencijalni tužitelji mogu dobiti na mail adresi: pravo.udrugafranak@gmail.com", napisala je udruga Franak u priopćenju.