Foto: Index

IZBORNI PREDSJEDNIČKI SUSTAV Sjedinjenih Američkih Država bitno se razlikuje od svih drugih izbornih sustava i kako biste što ga bolje razumjeli, za čitatelje Indexa američki politolog dr. Cody McClain Brown pripremio je kratki vodič kroz američke izbore. Dr. Cody McClain Brown radi na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, splitski je zet, a široj hrvatskoj javnosti poznat je i kao autor bestselera „Propuh, papuče i punica - Vodič za preživljavanje“ u kojem duhovito i trpko, iz perspektive Amerikanca koji je odlučio živjeti u Hrvatskoj, uspoređuje život u SAD-u i Lijepoj našoj, propituje kulturološke razlike i razlike u mentalitetu. Danas čitateljima Indexa otkriva sve što su oduvijek željeli znati o američkim predsjedničkim izborima.

Zašto Amerikanci predsjednike uvijek biraju utorkom?

Razlog zbog kojeg se američki predsjednički izbori održavaju utorkom seže iz vremena kad su osnovane Sjedinjene Američke Države. U to doba SAD su bile agrarno društvo, većinu stanovništva činili su farmeri koji su morali odlaziti u grad na glasanje, a većina je redovno nedjeljom odlazila u crkvu.

Zbog toga nedjelja kao izborni dan nije dolazila u obzir jer je većina nedjeljom morala biti u crkvama. Ponedjeljak nije bio dobro rješenje jer su ljudi morali cijelog dana putovati do grada da bi glasali, pa je utorak bio jedino prihvatljivo rješenje za one koji su u to doba uopće imali pravo glasa - bijele zemljoposjednike.

Zašto se američki predsjednički izbori održavaju uvijek u studenom?

Predsjednički izbori održavaju se u studenom jer je to vrijeme kad je žetva već obavljena, nitko više ne mora raditi u poljima i pretpostavljalo se da u to doba godine ionako odlaze u gradove kako bi prodali ljetinu.

Običaj da se predsjednike bira u studenom zadržao se do danas jer bi trebao veliki napor da se to promijeni, a i Republikancima odgovara da tako i ostane, budući da su "plavi ovratnici" (fizički radnici) i stalno zaposleni manje skloni izlaziti na birališta tijekom radnog dana.

Ako žele glasati, to moraju učiniti prije ili nakon posla. Stručnjaci, koji su skloniji Republikancima, mogu izići s posla kako bi glasali i usred radnog dana. Dakle, nema dovoljno poticaja da se sustav mijenja. Kad bi se promijenio, Demokrati bi pobjeđivali daleko češće na izborima, a Republikanci bi morali bitnije mijenjati svoje politike.

Što je i kako funkcionira elektorski sustav?

Amerikanci predsjednike biraju prema elektorskom sustavu u kojem svaka država ima određen broj elektorskih glasova prema broju zastupnika u Kongresu. Na primjer, Oklahoma, poput svih drugih država, ima dva senatora, ali ima samo pet zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa što znači da ima sedam elektorskih glasova. Kalifornija ima najveći broj - 55 elektorskih glasova, a Havaji najmanji - samo tri.

Tko želi postati predsjednica ili predsjednik SAD-a, mora osvojiti najmanje 270 od ukupno 538 elektorskih glasova. Glasovi birača pribrajaju se kandidatkinji ili kandidatu za koje su glasali, ali ne direktno. Sustav je kompliciran i glup. Svaka država bira broj elektora koji su obvezni glasati za kandidate za koje su glasali birači u određenoj državi. Elektori se ove godine zapravo okupljaju tek 19. prosinca i predaju svoje glasove. Inače, pravilo je da se sastanci elektora održavaju u glavnim gradovima saveznih država prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu nakon predsjedničkih izbora.

Razlog zbog kojeg Elektorski kolegij uopće postoji krije se u strahu "očeva osnivača" SAD-a od direktne demokracije. Davanje prava glasa ljudima bila je nova ideja, ali su htjeli i imati "tampon" između glasa naroda i rezultata. Zašto se ta praksa nastavila narednih 240 godina i zbog čega i danas postoji, teško je reći. Bit će je jako teško promijeniti. Većina politologa i eksperata svjesna je da je sustav glup i da bio daleko jednostavniji kad bismo imali predsjednički izborni sustav poput hrvatskog. Ipak, SAD imaju tako malo tradicija da moramo čuvati one koje uopće i imamo.

Zašto nije presudan ukupan broj glasova birača?

Važnost  Elektorskog kolegija jest u tome kako oblikuje kampanju te u utjecaju nekih saveznih država u izborima. Budući da su države poput Kalifornije pretežno sklone Demokratima, a države poput Oklahome Republikancima, samo nekoliko odlučujućih, tzv. država-klackalica, koje od izbora do izbora mijenjaju preferencije, biva zapravo važno u kampanji, ali na izborima. Floride ili Ohio su dva primjera takvih država koje su sklone mijenjati svoje preferencije i upravo zahvaljujući tim promjenama mogu odlučivati tko će pobijediti na predsjedničkim izborima. primjerice, Florida je 2000. i 2004. godine bila za Republikance, ali 2008. i 2012. birala je Demokrate.

Zbog elektorskog sustava glasovi u državama-klackalicama vrijede više nego u državama koje su tradicionalno sklone pojedinoj političkoj opciji. Na predsjedničkim izborima 2000. godine imali smo situaciju da je jedan od kandidata osvojio većinu ukupnih glasova birača, ali je izbore izgubio jer je imao manje elektorskih glasova. Al Gore je osvojio više glasova birača od Georgea W. Busha, ali su ti glasovi pristigli iz "pogrešnih" država. Za pobjedu, Al Gore je trebao pobijediti na Floridi. Nešto slično moglo bi se ponoviti i na ovim izborima.

Može li se dogoditi da ne budu izabrani ni Clinton ni Trump?

Zato, kad gledate ili čitate o američkim predsjedničkim izborima, obratite pozornost o kojim se državama govori, jer samo neke će odlučivati hoće li pobijediti Hillary Clinton ili Donald Trump.

U ovom trenutku, čini se kako će Florida, Sjeverna Karolina, Nevada, a možda čak i New Hampshire sa svoja četiri elektorska glasa, biti odlučujuće države. To najbolje govori koliko je ova izborna utrka tijesna.

Ako niti jedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, predsjednicu ili predsjednika bira Zastupnički dom Kongresa, pri čemu svaka savezna država ima jedan glas. No, takva situacija podrazumijevala bi da su izbori bili tijesni u smislu da su se glasovi rasuli ne na dva, nego na tri predsjednička kandidata. A pošto je američki sustav dvostranački, nije izgledno da bi treći kandidat mogao osvojiti dovoljno elektorskih glasova da spriječi kandidata jedne od vodećih dvaju stranaka u osvajanju potrebnih 270 glasova.