VLADA daje državno jamstvo Uljaniku za kreditno zaduženje do iznosa od 32,5 milijuna kuna uvećano za troškove i kamatu. "Cilj je daljnji razvoj brodograđevne industrije", stoji u obrazloženju vladine odluke.

Dalje piše da se preuzimanjem koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – Brodogradilišta Uljanik (Klasa:022-03/20-04/109, Urbroj: 50301-27/12-20-2), s društva ULJANIK d.d. u stečaju na novog ovlaštenika koncesije društvo ULJANIK Brodogradnja 1856 d.o.o. ostvario jedan od preduvjeta za nastavak brodograđevne djelatnosti u Puli.

"Uljanik je bio prepoznatljivi brend na svjetskom tržištu"

"Društvo ULJANIK Brodogradnja 1856 d.o.o. nije pravni slijednik stečajnih dužnika ULJANIK d.d. u stečaju i ULJANIK Brodogradilište d.d. u stečaju, već pravni subjekt koji ima mogućnost staviti u funkciju pomorsko dobro i opremu namijenjenu brodogradnji te zaposliti bivše radnike Uljanik grupe koristeći njihovo akumulirano znanje u organizaciji, tehnici i tehnologiji brodogradnje po čemu je brodogradilište Uljanik, uz ostala hrvatska brodogradilišta bilo jedan od prepoznatljivih brendova i na svjetskom tržištu kao specijalizirano brodogradilište za gradnju jedinstvenih brodova specijalne namjene.

Kako bi pokrenulo proizvodnju, za Društvo je potrebno osigurati financiranje od 32.500.000,00 kuna", piše u dokumentu koji je nastao na osnovu podataka i analiza koje je vladi i Ministarstvu gospodarstva dostavila Uprava društva Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o. i Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d.

Ovako je Plenković komentirao Uljanik prije godinu i pol

"Mi smo, ova vlada, plaćali jamstva za izgradnju brodova, koji se nisu napravili. Para nema, a nema ni brodova, a država kao jamac mora platiti jer inače ne vrijedi institut državnog jamstva pa nas nitko u financijskom svijetu ne bi doživljavao", dodaje Plenković.

Novcem građana već je plaćeno najmanje 4,5 milijardi kuna državnih jamstava za Uljanik.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.