UMJETNA inteligencija (AI) napreduje. A ako ne budemo pažljivi, mogla bi postati trojanski konj za jednu jedinu premisu: nametanje univerzalnog pristupa etičkom odlučivanju.

Potraga za ovim Svetim gralom univerzalnog etičkog kodeksa u AI-u ostavila je izvanrednu, ako ne i zabrinjavajuću količinu projekata čiji je cilj uspostaviti korpus etičkih standarda koji bi uokvirili njegov razvoj. Ova je namjera hvalevrijedna. Ali od vitalne je važnosti da preispitamo osnovu na kojoj je utemeljen ovaj korpus. A sve veći broj inicijativa koje zahtijevaju ovaj alat čini potrebu za osiguravanjem osnove još hitnijom. Moramo postaviti dva temeljna pitanja. Je li moguće stvoriti jedan jedini alat za sve i postoji li stvarno raširena želja za stvaranjem takvog alata?

Rasprava kojom dominira Zapad

Yannick Meneceur demonstrira poziv na etički kodeks nabrajajući 126 inicijativa u svojoj knjizi L’intelligence articelle en procès. U svojim AI Ethics Guidelines Global Inventory, projekt AlgorithmWatch identificira 166. Studija koju je vodio tim iz ETH Züricha pronašla je 1180 kodeksa "koji se odnose na etička načela".

Potreba za standardnim alatom za etiku umjetne inteligencije trebala bi nas natjerati da preispitamo njegovu važnost i razloge koji potiču rast takvih inicijativa.

Činjenica koja najviše zabrinjava u ovim izvješćima je što ih u osnovi objavljuje mali broj ljudi u malom broju zemalja. U metaanalizi koju je izradio ETH Zurich koja obuhvaća 84 dokumenta, autori ističu da u pogledu zemljopisne distribucije, podaci pokazuju značajnu zastupljenost više ekonomski razvijenih zemalja (MEDC) i sa SAD-om (n = 20; 23,8%) i UK-om (n = 14; 16,7%) zajedno čine više od trećine svih izvještaja o etičkim načelima umjetne inteligencije, dok afričke i južnoameričke zemlje nisu zastupljene neovisno o međunarodnim ili nadnacionalnim organizacijama.

Drugim riječima, zapadne zemlje vode kada je u pitanju etičko odlučivanje. Ako dodamo težinu EU koja jasno potvrđuje svoju spremnost da se uspostavi kao normativni čimbenik, Zapad čini 63% (53 dokumenta) kodeksa koji se odnose na etiku umjetne inteligencije. Prema autorima knjige "Globalni krajolik etičkih smjernica AI", ovo prekomjerno predstavljanje ukazuje na nedostatak globalne jednakosti u postupanju s AI i pokazuje da ekonomski najnaprednije zemlje oblikuju raspravu "zanemarujući lokalno znanje, kulturni pluralizam i globalna pravednost '

Nešto što dodatno ograničava opseg ove teme jest činjenica da je monopoliziran uskim krugom "onih koji znaju" koncentriranim u privatnom, javnom i akademskom području. Čak je i unutar zapadnih zemalja jasno da je rasprava praktički zatvorena za javnost.

Rezultat ove zapadnjačke dominacije na polju etike u AI jest taj da joj se pristupa isključivo putem kontinentalne filozofije i njezine tri etičke teorije: etika vrlina, deontologija i konzekvencijalizam. Zapravo, pomnijim uvidom vidimo da postoji stvarna prevlast deontološkog pristupa. To je kontroverzno jer pojednostavljuje kantovsko razmišljanje do krajnjih granica. Svodi ga na jeftini etički program s nizom pravila odozgo prema dolje.

Kao što vidimo, zapadnjačka misao zauzima prostor u etici koji je otvorio AI, a zauzvrat negira kulturnu raznolikost, raznolikost normativnih perspektiva i, u konačnici, istinsku složenost etičke analize.

Zapravo, širenje kodeksa, etičkih povelja i propisa primijenjenih na AI ilustrira bezizlaznu situaciju u kojoj se nalazimo kada je riječ o pokušaju postizanja konsenzusa o univerzalnim standardima.

Otvaranje prema etičkoj pluralnosti

Moramo otvoriti raspravu o etičkim pravilima AI različitim kulturama i, prema tome, različitim filozofskim perspektivama. Bez toga bi AI vrlo brzo mogao postati instrument intelektualne dominacije i modernog imperijalizma. To bi, pak, stajalo na putu bilo kojoj šansi da uspostavimo općeprihvaćeni skup normi.

Osim samog pitanja geografskog predstavljanja (reprezentacije), etiku umjetne inteligencije treba promišljati kroz različite filozofije i principe. A oni koji donose odluke trebali bi se suzdržati od oslanjanja na prethodne presude. Smisao uspostavljanja etičkih standarda u AI jest da on odigra svoju ulogu u razdvajanju prihvatljivog i neprihvatljivog bez unaprijed određene pristranosti o dobru ili zlu. A to se uistinu može dogoditi samo ako se uzmu u obzir različiti kulturni identiteti i njihove filozofije.

Negacija kulturne raznolikosti na ovom području je primjer Kine čije se vrijednosti mogu previdjeti na Zapadu. Poanta nije u tome da se stane na stranu i da se preispituje hoće li se pridržavati kineskih stavova ili ne. Treba ih razumjeti i analizirati. Kao druga najmoćnija država na svijetu po pitanju AI i sa svojih 1.4 milijarde stanovnika, Kina će imati mjesto za stolom kada su u pitanju rasprave o AI. Dakle, važno je znati dugu filozofsku povijest koju Kina ima kako bi razumjela perspektive ljudi i stoga mogla konstruktivno komunicirati s njima.

Kao što je Anna Cheng napisala u časopisu La pensée en Chine aujourd’hui 2007. godine, "prvo što ljudi osjete kad čuju pridjev kineski i riječ filozofija je neugoda". To može biti vrlo suptilan osjećaj, ali sigurno postoji". To je još uvijek slučaj, ne samo u kontekstu AI, već i u pogledu geopolitike. Anna Cheng nastavlja "mnogi naši suvremenici smatraju da Kinezi nisu pozvani zbog podložnosti autokratskom režimu". Te su predodžbe ono što Kini smeta u raspravama o AI.

Postoje i druge zemlje i kulture koje su u ovoj raspravi potpuno nevidljive, a koje bi po svemu sudeći morale biti univerzalne.

Latinska Amerika također je ostavljena po strani, iako je pod utjecajem odluka koje se donose. Julio Pertuzé, docent na Pontificia Universidad Católica de Chile, piše da "u raspravama o etičnosti umjetne inteligencije dominiraju drugi glasovi, posebno Europa". Na temelju zapažanja da "dok je utjecaj umjetne inteligencije globalan, u njenoj raspravi dominira vrlo ograničen niz aktera". Centro de Estudios en Tecnología y Sociedad sa Sveučilišta San Andrés u Argentini pokrenuo je GuIA.ai u 2019. Ova je inicijativa stvorena kako bi se ojačao "prostor u kojem regionalni istraživači mogu raspravljati o etici, načelima, normama i politikama sustava umjetne inteligencije i određenim problemima Latinske Amerike i Kariba". Čak i ako je "pitanje etike umjetne inteligencije u ranoj fazi u regiji, a još uvijek nema dovoljno podataka za sveobuhvatnu procjenu", ne nedostaje zemalja u Latinskoj Americi i na Karibima koje žele biti uključene.

Ne smije se zanemariti ni Indija. Njena prisutnost, unatoč tome što je površno promatrana i obilježena kolonijalnom prošlošću, također je važna. I istovremeno postavlja svoju AI strategiju.

Gledajući dublje, afričke filozofije i mudrosti, poput Ubuntua, trebaju svoje mjesto u razgovoru. Njegova etnofilozofija s vlastitim tematskim fokusima obilježenim kolonijalnim iskustvom i njegov kulturni nacionalizam moraju biti integrirani u naše razmišljanje o etici u AI. Afrički kontinent bogat je intelektualnom poviješću, iskustvima, odnosima s ljudima i prirodom, kao i kulturnom raznolikošću koja je ključna za rasprave o etici umjetne inteligencije. Afrička filozofija, poput drugih, može ljudima otvoriti nove perspektive i pomoći im da preispitaju svoja uvjerenja. Kao što Alassane Ndaw s pravom tvrdi da „biti filozof u Africi znači shvatiti da ne može postojati monopol nad filozofijom“. To vrijedi za filozofiju općenito, bez obzira odakle dolazi.

U pogledu muslimanskog svijeta i mjesta islama u etičkoj misli, opet predrasude zabranjuju njegovo prihvaćanje. Čineći to, sprječava se ovu vjekovnu religiju koja pokriva nevjerojatnu kulturnu i intelektualnu raznolikost da pridonosi razvoju. Smanjenje islama na njegovu geopolitičku dimenziju i marginalne islamističke komponente potiče globalno odbacivanje.

Neki su već shvatili tu važnost. U Kanadi se prepoznaje autohtona kultura na polju AI, a na Novom Zelandu se kultura Māora uzima u obzir u preporukama vezanim za etiku AI. Dva primjera koja treba slijediti.

Zaključak

Kulturna raznolikost, njezini partikularizmi i različite perspektive zacrtane širokim potezima sve su elementi koje moramo uzeti u obzir u izgradnji etike u AI. Bez preduvjerenja. Bez predrasuda. Bez procjene vrijednosti. Moramo naučiti slušati kako bismo depolarizirali i depolitizirali raspravu. I čineći to, moći ćemo ga otvoriti u više perspektiva.

Trenutno smo u bezizlaznoj situaciji jer se tome nismo pozabavili. I zato što, unatoč dobroj namjeri, ostatku svijeta namećemo zapadnjačku viziju. Projiciranjem svojih strahova na druge ljude, što je u prirodi ljudskih bića, pretpostavljamo da su naše tjeskobe univerzalne. U stvari, pružamo rješenja za probleme koji pogađaju samo manjinu ljudi, kao da utječu na sve podjednako i zanemarujući razmatranje samih specifičnosti problema s kojima se suočavaju drugi. To je srž problema: univerzalno. Ovaj je koncept postao ideologija. Tvrdi da ukida kulturne razlike i odbija raznolikost, a zapravo danas graniči s tiranijom.

Ravnodušnost prema drugima, ravnodušnost koja se često graniči s neprijateljstvom, prirodni je pratilac oblika jezika koji reduciraju i često se izruguju, što je Edward Saïd osudio. Zapravo, poricanje različitosti drugih način je nadoknađivanja vlastite osjetljivosti i sumnji.

Vapimo za univerzalnošću vrijednosti istodobno hvaleći kulturnu raznolikost. Prosvjedujemo protiv pristranosti i diskriminacije, ali uklanjamo ideje koje ne možemo ili ne želimo razumjeti. Iako osuđujemo kineski ili američki imperijalizam, mi sami namećemo vlastito etičko carstvo ostatku svijeta. Drugim riječima, činimo drugima ono što sami ne želimo.

U svjetlu toga, Observatoire Éthique & Intelligence Artificielle Instituta Sapiens, odlučio je nadolazeću godinu posvetiti temeljitom promišljanju etičke multikulturalizma i etičke regulacije umjetne inteligencije. To će se raditi zajedno s nekoliko partnera kao što je Illinois Institute of Technology Center za proučavanje etike u profesijama;  Obersvatorio del impacto social y ético de la inteligencia; Društvo umjetne inteligencije Bahrein; Institut Français des Études Académique; INDIAai; indijsko društvo za umjetnu inteligenciju i pravo; Université Mohammed Premier à Oujda i mnogi drugi iz Latinske Amerike, Azije, Afrike i Bliskog istoka. Institut Sapiens radit će na izradi izvještaja koji pokriva važnost kulturnog pluralizma u vrednovanju etike u umjetnoj inteligenciji. Izrađujući ovo izvješće, kao i publikacije i događaje, grupa si postavlja cilj da proširi polje mogućnosti za etiku u AI. Bez otklanjanja bilo kakve perspektive, proširit će mrežu doprinosa iz kultura koje čine našu čovječnost.

Emmanuel R. Goffi

Emmanuel R. Goffi je filozof umjetne inteligencije i direktor Observatoire Ethique & Intelligence Artificielle’Institut Sapiens. Prije toga služio je 27 godina u francuskom zrakoplovstvu. Doktorirao je političke znanosti na Science Po Paris i profesor je etike AI u školi za tehnologiju, posao i društvo, Paris-Cachan. Također je znanstveni suradnik u Centru za obrambene i sigurnosne studije na Sveučilištu Manitoba u Winnipegu u Kanadi.

Emmanuel je predavao i istraživao na sveučilištima u Francuskoj i Kanadi i redovito govori na konferencijama. Objavio je The French Armies Faral Moral: A Reflection at the Heart of Modern Conflicts (Pariz: L'Harmattan, 2011.) i suautor knjige Zračni dronovi: prošlost, sadašnjost i budućnost - Globalni pristup (Paris: La Documentation française, coll Stratégie Aérospatiale, 2013) kao i mnoge članke.