CIJENE hrane porasle su u veljači deveti mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu od srpnja 2014. godine, poduprte poskupljenje šećera i biljnih ulja, objavila je danas agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u siječnju za 2.4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u siječnju, na prosječnih 116 bodova.

U odnosu na prošlogodišnji siječanj njegova je vrijednost viša 26.5 posto.

Najviše su u prvom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na prosinac porasle cijene šećera i biljnih ulja, za 6.4 odnosno 6.2 posto, pokazuje FAO-ovo izvješće.

Cijene šećera poskočile su zbog zabrinutosti za opskrbu koju je potaknuo pad proizvodnje u vodećim zemljama proizvođačima u sezoni 2020./2021. te zbog jake potražnje iz Azije.

Indeks cijena biljnog ulja dosegnuo je najvišu razinu od travnja 2012. godine, odražavajući poskupljenje palminog ulja zbog niskih zaliha u glavnim zemljama izvoznicama.

Blaže su u siječnju na mjesečnoj razini poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi te žitarice, za 1.7 odnosno 1.2 posto, 

Porast cijene žitarica

FAO sa sjedištem u Rimu također je rekao da su prinosi žitarica u 2020. u svijetu i dalje na putu godišnje rekordne razine, dodajući da rani pokazatelji ukazuju na daljnji rast proizvodnje i u ovoj godini. FAO-ov indeks cijena žitarica popeo se na mjesečnoj razini u veljači za 1.2 posto.

Među ključnim žitaricama koje se koriste za prehranu ljudi i stoke najviše su porasle cijene sirka, za 17.4 posto na mjesečnoj razini te za čak 82.1 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj, zahvaljujući snažnoj potražnji iz Kine.

Cijene kukuruza i riže bile su neznatno više nego u prosincu, dok su izvozne cijene pšenice ostale nepromijenjene, objavio je FAO.

Meso je u siječnju poskupjelo skromnih 0.6 posto, odražavajući smanjenu ponudu ovčetine i govedine. Kočnica indeksu bile su pak niže cijene svinjetine zbog smanjene kineske kupovine, što je rezultiralo prekomjernom ponudom i rastom broja neprodanih svinja u Njemačkoj.

Rekordna proizvodnja pšenice?

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je podigao procjenu proizvodnje žitarica u 2020. godini, na 2.761 milijardu tona, s prošlomjesečne 2.744 milijarde, što bi predstavljalo 1.9-postotni rast.

Revizija odražava podignutu procjenu proizvodnje pšenice, za 7.5 milijuna tona, nakon objave službenih podataka o proizvodnji u Australiji, Europskoj uniji, Kazahstanu i Rusiji.

Podignuta je i procjena globalne proizvodnje riže, za 2.6 milijuna tona, temeljem prognoze veće indijske proizvodnje.

FAO je blago podigao procjenu globalnih zaliha žitarica na kraju ovogodišnje sezone, na 811 milijuna. To bi značilo da će njihov pad u odnosu na kraj prošlogodišnje sezone biti nešto blaži no što se do sada očekivalo i iznosit će 0.9 posto.

U prvim procjenama za 2021. godinu agencija najavljuje nešto veću proizvodnju žitarica.

"Trenutni pokazatelji nagovješćuju mali rast svjetske proizvodnje pšenice u 2021. godini", ističu u FAO-u.

"Iako većina zasijane pšenice na sjevernoj hemisferi još miruje, a sjetva u zemljama južne hemisfere još nije krenula, FAO-ova preliminarna procjena svjetske proizvodnje pšenice u 2021. godini signalizira rast treću godinu zaredom, na 780 milijuna tona, što je novi rekord", rekao je FAO.