AMERIČKI i izraelski zračni udari na Iran desetkovali su najviše ešalone političkog i vojnog vrha, uništili ključnu zapovjednu infrastrukturu i borbene kapacitete te oštetili civilne zgrade diljem zemlje. Čini se da je u Teheranu, nakon ubojstva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, proces njegova nasljeđivanja poremećen širenjem sukoba.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Ipak, šest dana od početka rata koji je zahvatio 12 zemalja Bliskog istoka, opsežne vojne operacije zasad nisu ugrozile vlast iranskog režima, tvrde europski i arapski dužnosnici upoznati s procjenama situacije od početka sukoba. Iran je, kažu, bio spreman na ovaj sukob, piše Washington Post.

Čini se da su zapovjedne strukture, osmišljene da prežive udar čiji je cilj obezglavljivanje vodstva, ostale uglavnom netaknute, što je omogućilo Iranu da u samo nekoliko sati od početnih napada pokrene osvetničke udare na Izrael, Katar i Bahrein. Istovremeno, Iranci izvještavaju o pojačanoj prisutnosti snaga sigurnosti na ulicama gradova, kojima patroliraju paravojne snage Basidž na motociklima.

Režim se odupire

"Najviši iranski čelnici su mrtvi; takozvano vladajuće vijeće koje je moglo izabrati nasljednika je mrtvo, nestalo ili se skriva po bunkerima, u prevelikom strahu da bi se uopće našlo u istoj prostoriji", rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth na brifingu u srijedu, hvaleći uspjehe operacije i najavljujući njezino širenje.

I predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da su u udarima ubijeni "gotovo svi ljudi" koje su Sjedinjene Države smatrale mogućim nasljednicima nedavno ubijenih članova režima.

No, unatoč žestini napada i velikim razaranjima, zasad nema izvještaja o značajnijim prebjezima unutar režimskih redova ili o narodnim pobunama, stoji u europskim i arapskim procjenama koje su dužnosnici tih zemalja iznijeli za The Washington Post.

Ni američke obavještajne službe u prvim danima kampanje nisu uočile znakove pobune ili prebjega, tvrdi izvor upoznat sa situacijom koji je zbog osjetljivosti operacije želio ostati anoniman. "Nema ni najmanjeg znaka da sustav puca ili da ima prebjega. Apsolutno ništa. Nula", izjavio je visoki europski dužnosnik pod uvjetom anonimnosti, opisujući vladine brifinge o snazi iranskog režima.

"Kontrola je potpuna", dodao je. Dužnosnik je napomenuo da je upoznat s izvješćima o pripadnicima snaga sigurnosti koji se nisu pojavili na dužnosti, ali smatra da bi to mogla biti posljedica naredbe da se više ne okupljaju u kompleksima i vojarnama zbog straha od napada.

Tajna iranske otpornosti

Dužnosnici navode da se iransko vojno i političko zapovjedništvo pokazalo otpornim zahvaljujući "slojevitom sustavu" koji je režim izgradio kako bi izdržao krize. Vodstvo je decentralizirano imenovanjem više pojedinaca koji mogu odmah zamijeniti bilo koju ključnu osobu u slučaju njezine smrti.

Primjerice, nakon što je u subotnjim napadima ubijen iranski ministar obrane Aziz Nasirzadeh, predsjednik Masoud Pezeshkian, za kojeg se također nagađalo da je bio meta prvih udara, već je u ponedjeljak imenovao Madžida Ebnelrezu za privremenog ministra. Mediji su kasnije nagađali da je i Ebnelreza ubijen u kasnijim napadima, no iranski državni mediji nisu komentirali te tvrdnje.

Očekivani prosvjedi

Visoki arapski dužnosnik otkrio je da su američki saveznici u Perzijskom zaljevu uoči sukoba smatrali da će Iran biti znatno osjetljiviji na vanjski vojni pritisak. Vjerovali su da bi ubojstvo vrhovnog vođe moglo biti prekretnica koja će pokrenuti masovnu pobunu protiv režima.

"Očekivali smo prosvjede na ulicama, ali iznenadila nas je njihova sloga", rekao je, govoreći pod uvjetom anonimnosti o osjetljivim internim planovima. Ta je procjena uslijedila nakon što su u siječnju , dok se režim nosio s masovnim protuvladinim prosvjedima i odgovarao brutalnom represijom, mnogi iranski susjedi procijenili da unutar političkih i sigurnosnih struktura postoji duboka slabost.

No, usred nemilosrdnog bombardiranja, vladajuća struktura ostala je uglavnom netaknuta i nastavlja provoditi potpunu kontrolu, što je iznenadilo i iskusne promatrače Irana u regiji. Ipak, europski i arapski dužnosnici upozoravaju da je iranski režim i dalje netransparentan te da je njegov slom gotovo nemoguće predvidjeti izvana.

Opseg razaranja

Informacije o posljedicama američkih i izraelskih napada na Iran stižu na kapaljku jer je zemlja pod gotovo potpunom internetskom blokadom. Međutim, početna vizualna analiza The Washington Posta otkriva golemu štetu na vojnim ciljevima, vladinim zgradama i objektima unutarnje sigurnosti. Izrael je nedavno objavio da je ciljao i iranski klerikalni establišment.

Prema podacima američkog Središnjeg zapovjedništva, u Iranu je u nešto više od četiri dana pogođeno preko 2000 ciljeva. Izraelske obrambene snage priopćile su da su njihovi zrakoplovi od subote na Iran bacili više od 4000 komada streljiva.

"Nema sumnje da je Iran značajno oslabljen", rekao je Gregory Brew, analitičar za Iran iz Eurasia Group. Gledajući samo vojne gubitke, Sjedinjene Države i Izrael uništili su veći dio iranske mornarice, znatan dio zaliha projektila te postrojenja za njihovu proizvodnju. "Dižu u zrak mnoge zgrade, no većina ih je vjerojatno prazna. Time uništavaju fizičku strukturu Islamske Republike", dodao je Brew.

U međuvremenu, iranska policija i snage Basidž nastavile su s radom, prema izjavama Iranaca iz zemlje, potvrdio je europski dužnosnik. Brew to objašnjava činjenicom da te snage ne koriste teško naoružanje i mogu se brzo razići iz zgrada koje su lake mete za zračne napade, a zatim se ponovno pojaviti kad borbe utihnu.

Spremni na dugotrajni sukob

Nejasno je koliko dugo Iran može izdržati američke i izraelske napade. Ranije ovog tjedna tempo iranskih osvetničkih napada je opao, što je sugeriralo da Iranu ponestaje streljiva ili da ne može pristupiti ukopanim zalihama.

Međutim, u četvrtak su uslijedili snažni valovi osvetničkih napada na Bahrein, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Kako sukob bude odmicao, a iranske snage se budu morale prilagođavati i stvarati nove planove, gubici u vodstvu mogli bi postati sve teži.

"Jasno im je da ne mogu poraziti najmoćniju vojsku svijeta, ali asimetričnim ratovanjem mogu pokušati nanijeti što više štete kako bi prisilili SAD na deeskalaciju", rekao je. Zato je Iran, dodaje, dao prioritet osveti protiv zemalja Perzijskog zaljeva i onih koje bi mogle početi vršiti pritisak na Sjedinjene Države da potraže izlaz iz situacije.

Dužnosnik je dodao kako se Iran kladi da su njegov sustav i narod sposobniji izdržati dugotrajne nedaće od onih u Zaljevu i SAD-u, ali je upozorio da će sukob, što dulje bude trajao, vjerojatno postajati smrtonosniji za sve strane. "Ovaj režim je izgrađen da traje i neće otići u tišini", zaključio je.