ZNANSTVENICI su otkrili dio planeta koji je preživio kataklizmičku eksploziju svoje zvijezde i koji se okreće oko mrtvog tijela jednog drugog Sunca, piše New Scientist.

Ovo otkriće astronomima pruža mogućnost uvida u to kako će izgledati naš Sunčev sustav kada izdahne naša zvijezda. Bez brige, naši potomci neće svjedočiti ovom sumornom događaju; ili ćemo izumrijeti prije smrti Sunca ili ćemo se preseliti i kolonizirati druge planetarne sustave. Kako god, velika je vjerojatnost da naša civilizacija neće opstati na komadićku planeta koji se okreće oko mrtve zvijezde.

Neobičan signal koji se ponavlja svaka dva sata 

Christopher Manser sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji i njegovi kolege primijetili su nešto neobično kada su promatrali 400 svjetlosnih godina udaljenog bijelog patuljka, odnosno ostatak zvijezde koja je potrošila sve svoje gorivo.

Znanstvenici su proučavali prašnjavi prsten koji se formirao oko bijelog patuljka, a za kojeg smatraju da je nastao od ostataka planeta koji su bili uništeni tijekom eksplozije supernove. Primijetili su fluktuaciju valne duljine svjetlosti koju emitira prašina. Signal se ponavljao svaka dva sata, ukazujući na to da se u prašnjavom prstenu nalazi struja plinova koja velikim brzinama kruži oko bijelog patuljka.

Mada znanstvenici ne mogu vidjeti točan izvor plina jer je signal iznimno malen i slab, Manser smatra da se radi o čvrstom tijelu poput asteroida ili dijela planeta. Vjeruje da se radi o tijelu polumjera nekih 400 kilometara, što bi značilo da je gotovo jednako veliko kao patuljasti planet Ceres koji je najveći asteroid u našem Sunčevom sustavu. Tijelo vjerojatno proizvodi plin jer sublimira, odnosno polako prelazi iz čvrste tvari u plin, ili zato što se sudara s česticama prašine dok se ubrzano okreće oko bijelog patuljka.

Izuzetno blizu zvijezde

Dio planeta ili asteroid toliko je blizu bijelom patuljku da mu treba samo dva sata da napravi krug oko mrtve zvijezde. Kada bi se nalazio u našem Sunčevom sustavu na toj udaljenosti, već bi bio unutar Sunca, rekao je Manser.

Tako bliska orbita znači da tijelo mora biti vrlo gusto, od željeza ili nekog drugog teškog metala jer bi ga inače rastrgala gravitacija bijelog patuljka. 

Kakva je sudbina Zemlje, a kakva Marsa? 

"Većina stjenovitih planeta u našoj galaksiji sastavljeni su od istih elemenata", rekao je astrofizičar Ben Zuckerman sa sveučilišta u Kaliforniji koji stoga smatra da planete našeg Sunčevog sustava čeka ista ili slična sudbina.

Smatra se da će naše Sunce umrijeti za otprilike pet milijardi godina. Merkur, Veneru i Zemlju zasigurno će zahvatiti eksplozija, ali će Mars, koji se nalazi nešto dalje od Sunca od spomenutih planeta, možda preživjeti i nastaviti svoju putanju oko ostataka mrtve zvijezde.