Stručnjaci otkrivaju: Koja je tajna veza igre s Bobijem i ubijanja tisuća dupina?

Stručnjaci otkrivaju: Koja je tajna veza igre s Bobijem i ubijanja tisuća dupina?

Screenshot: YouTube

S DOLASKOM ljeta na naslovnice naših i susjednih medija vratio se i popularni dobri dupin Bobi čija se slava posljednjih godina pronijela ne samo jadranskim plažama već i cijelim svijetom.

Za Bobija već znaju u Češkoj, u Mađarskoj, u Poljskoj, u Velikoj Britaniji, a snimke njegovih druženja s kupačima na YouTubeu pogledane su tisućama puta.

Prošle godine zabavljao je kupače u Novigradskom i Karinskom moru, a ove se preselio južnije, do Neuma.

Neki mediji prozvali su ga hrvatskim Flipperom i proglasili najboljim prijateljem djece. Na jednom video zapisu, zabilježenom u Novigradskom moru, vidi se čak kako djeci donosi ribu, a na drugom autori tvrde da je plesao na glazbu s njihove brodice.

Dupini mogu biti nježni pa iznenada napasti

No stručnjaci za dupine iz Instituta Plavi svijet upozoravaju da je takva 'estradizacija' opasna kako za ljude, tako i za dupine. Naime, dobroćudni morski sisavci mogu iznenada promijeniti svoje ponašanje i postati agresivni, dok ljudi s druge strane, često potpuno nesvjesni, svojim obožavanjem pridonose njihovom pojedinačnom i masovnom stradavanju.

Opažanja znanstvenika pokazuju da je Bobi najvjerojatnije samotni dupin, što znači da iz nekog razloga nije dio niti jedne obitelji dupina. Budući da su po prirodi vrlo inteligentne, radoznale, zaigrane i društvene životinje, usamljeni dupini manjak komunikacije sa svojom vlastitom vrstom ponekad nastoje nadoknaditi razmjenom s ljudima. Povodi za interakcije mogu biti različiti – od potrebe za društvom i kontaktom, preko potrage za 'lakom hranom' do čak seksualne privlačnosti prema ljudima.

Predsjednik Plavog svijeta dr. sc. Draško Holcer kaže da dobri dupini, mada su njihovi napadi na ljude rijetkost, ipak mogu biti opasni. U svijetu su zabilježeni slučajevi ranjavanja ljudi, a bilo je čak i napada sa smrtnim posljedicama. Neke od njih analizirao je u svojem dokumentarcu National Geographic (video dolje). U određenim slučajevima ponašanje dupina može se naglo promijeniti, čak i onih koji su godinama prije toga bili trenirani u akvarijima i navikavani na prijateljsku razmjenu s ljudima.

'Dupini međusobno komuniciraju složenim zvukovnim jezikom, ali i neverbalnom komunikacijom kao što su primjerice različiti položaji i pokreti tijela. U toj komunikaciji ljudi dupinima mogu poslati pogrešne poruke', rekao je za Index naš stručnjak koji već godinama istražuje životinje u Jadranu.

'Osim toga neki ljudi mogu iziritirati dupine pljeskanjem, povlačenjem za peraje ili guranjem nekakvih predmeta u njihove otvore za disanje. Dupini će tako nastalu nervozu ispoljiti na različite načine među ostalim i udarcima kljunom ili skokovima uvis. A ako životinja od 200 ili 300 kg skoči na nekoga, to može biti pogubno. Vi možete biti dobri prema dupinu, no netko drugi mu je prije vas mogao učiniti nešto nažao, pa se može dogoditi da ćete nekim svojim pokretom ruke kod njega izazvati strah i agresiju', pojasnio je.

Tisuće dupina stradavaju zbog naše 'ljubavi'

Holcer kaže da je estradizacija dupina, koja je masovno počela 60-ih s filmom i serijalom o Flipperu, osobito opasna i štetna za dupine.

U Jadranu je prije Bobija viđano nekoliko druželjubivih samotnih dupina – Joca u Boki Kotorskoj, prugasti dupin u Velebitskom kanalu i Filippo u talijanskoj Manfredoniji. Joca je pronađen ubijen, a Filippo i prugasti su nestali. Lako je moguće da ih je upravo njihova otvorenost prema ljudima stajala života.

Estradizacija je posebno pogubna zbog toga što u svijetu ima mnogo ljudi koji na njoj bogato zarađuju – neki tako što ih love za potrebe raznih akvarija, vodenih svjetova i terapijskih centara, a drugi tako što ih treniraju i eksploatiraju za pokazivanje i zabavu ili za navodno ljekovita plivanja s njima (čiji efekt nikada nije znanstveno potvrđen).

Holcer kaže da su zloglasni masovni pokolji dupina u Japanu zapravo povezani s tom vrstom industrije.

'To nema veze s njihovom tradicijom. Japanci nisu lovili kitove i dupine za hranu prije II. svjetskog rata. Na to su ih nakon rata navukli Amerikanci. Navodna tradicija i lov zbog hrane samo su opravdanje za pokolj koji se ondje odvija svake godine. U njemu se zapravo biraju najbolji primjerci za akvarije, a ostali se ubijaju pod izlikom tradicionalne kuhinje. Na taj način, zbog nekoliko desetaka dupina koji će zadovoljavati našu ljubav prema njima, u svijetu svake godine stradavaju na tisuće', poručio je Holcer.

Konačno interakcije s dupinima zabranjene su hrvatskim zakonima jer predstavljaju uznemiravanje zaštićenih životinja. Nažalost, kaže čelnik Plavog svijeta, od te zaštite nema neke koristi jer nitko u državi te zakone ne provodi u praksi.

'Bilo bi bolje da se ljudi educiraju. Primjerice da se tiskaju neki leci na raznim jezicima koji bi se dijelili turistima.'

Naš stručnjak stoga preporučuje da se za vlastito dobro i za dobro naše inteligentne morske braće prema dupinima odnosimo s poštovanjem – da zadržimo distancu jer su to u biti ipak divlje životinje, te da, ako baš želimo pomoći, stručnjacima dojavimo svoja zapažanja i pošaljemo snimke. Na stranicama Plavog svijeta postoji posebna aplikacija koju ljudi mogu preuzeti kako bi pomogli znanstvenicima da ih prate i istražuju.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara