AMERIČKI predsjednik Donald Trump želi gađati uragane nuklearnim bombama prije nego dođu do američke obale, objavio je prekjučer američki portal Axios. Trump je jučer demantirao tu vijest.

Kao i obično kad je riječ o nepovoljnim medijskim izvještajima o stvarima koje je navodno rekao iza zatvorenih vrata, Trump je ovu vijest nazvao "smiješnom", uz obavezni dodatak: "Lažne vijesti!" Sve napisano velikim slovima, naravno.

Iako ne možemo zasigurno znati radi li se zaista, kako Trump inzistira, o lažnim vijestima ili ne, valja se prisjetiti da su se mnogi medijski izvještaji na temelju anonimnih izvora bliskih Trumpu kasnije ispostavili kao istiniti. Neki od njih potvrđeni su, primjerice, u izvještaju specijalnog tužitelja Roberta Muellera o ruskom uplitanju u američke izbore u korist Trumpa, što je Trump uporno nazivao "prevarom" i "lovom na vještice".

Usto, Trump, za kojeg je Washington Post evidentirao više od 12 tisuća lažnih ili varljivih tvrdnji od njegove inauguracije, baš i nije najvjerodostojnija osoba na svijetu. S druge strane, izvori su za Axios potvrdili da su Trumpov prijedlog o nuklearnom napadu na uragane ili čuli osobno od njega, ili iz memoranduma njegovog Vijeća za nacionalnu sigurnost, gdje su njegovi komentari zabilježeni.

"Zašto ne bacimo nuklearnu bombu na njih?"

"Shvaćam to, shvaćam to. Zašto ne bacimo nuklearnu bombu na njih?" pitao je, prema izvještaju Axiosa, na jednom brifingu o uraganima u Bijeloj kući. 

Izvor je parafrazirao Trumpovo objašnjenje ove nevjerojatno bizarne ideje: "Oni se počinju formirati pored obale Afrike, a dok se kreću preko Atlantika, mi bacimo nuklearnu bombu u oko uragana i ona ga poremeti. Zašto ne možemo to napraviti?"

"Gospodine, proučit ćemo tu mogućnost", rekao je otprilike dužnosnik koji je brifirao Trumpa i koji je ostao potpuno zatečen pitanjem, prema riječima ovog izvora. A Trump je tu ideju navodno iznio barem još jednom, na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Istini za volju, kao i u slučaju Trumpova prijedloga o kupnji Grenlanda od Danske - što je, za razliku od bombardiranja uragana, javno priznao - osebujni američki predsjednik nije prvi koji je došao na tu ideju.

Za kupnju Grenlanda se zanimao i predsjednik Harry Truman, nakon Drugog svjetskog rata i na početku Hladnog rata sa Sovjetskim Savezom. A čelnik američkog meteorološkog zavoda Francis Riechelderfer u administraciji Dwighta Eisenhowera, Trumpova nasljednika, također je iznio prijedlog o nuklearnoj detonaciji u oku uragana.

>> Znanstvenici kažu da je bombardiranje uragana katastrofalna ideja

"Moguće je zamisliti da ćemo jednog dana imati eksploziju nuklearne bombe bačene na uragan usred oceana", rekao je Riechelderfer 1961. Moguće je da je Trump odatle i pokupio ovu ideju. Ustvari, National Geographic objašnjava u svom članku na ovu temu da je ova ideja prilično privlačna ljudima na područjima ugroženima uraganima. "I vjerojatno zato, svake godine u posljednjih šest desetljeća, vladine agencije primaju pisma zabrinutih građana urgirajući preventivne napade nuklearnim oružjem na uragane."

Međutim, američka Nacionalna administracija za oceane i atmosferu (NOOA) objasnila je zašto je ovakva metoda zaustavljanja uragana opasna. "Osim činjenice da ovo možda ne bi ni izmijenilo oluju, ovaj pristup zanemaruje problem ispuštanja radioaktivnih čestica koje bi vjetrovi prilično brzo prenijeli do kopna i uzrokovali strahovite ekološke probleme. Ne treba napominjati da je ovo loša ideja", stoji u objašnjenju NOAA-e o "mitovima vezanima uz tropske ciklone".

Trumpova administracija razmišlja o nuklearnom testiranju "u političke svrhe"

U svakom slučaju, ovo nije prvi put da je Trump predlagao nuklearni napad ili detonaciju neke vrste, iako SAD nije testirao nuklearno oružje od 1992., kad je George H. W. Bush samoinicijativno proglasio moratorij na testiranje. Otada je poligon za nuklearno testiranje u pustinji u južnoj Nevadi najvećim dijelom napušten, ali minimalna posada ga i dalje nadzire, ako opet bude potreban.

Kako je časopis Time pisao prošle godine, američko ministarstvo energije mora biti spremno izvesti test u roku od dvije do tri godine ako predsjednik to naredi. A Trumpova administracija je prvi put naredila ministarstvu da bude spremno izvesti nuklearni test u roku od samo šest mjeseci, ako takva naredba dođe. Takav ubrzani proces ne bi ostavio dovoljno vremena da se nuklearna bomba spusti na 1200 metara dubine i da se instalira sva potrebna tehnička i dijagnostička oprema.

Ali svrha ovog testiranja, priznao je tada dužnosnik Nacionalne nuklearno sigurnosne agencije, i nije bila provjeriti ispravnost bombi, već bi bilo "izvedeno u političke svrhe". Cilj bi bio, potvrdio je ovaj i drugi izvori, demonstrirati moć sjevernokorejskom lideru Kim Jong-unu, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju i drugima.

Trumpov stav je u potpunoj suprotnosti s dosadašnjim američkim administracijama koje su se zalagale za uzajamno smanjivanje nuklearnog arsenala i postizanje sporazuma o kontroli nuklearnog oružja. Trumpova administracija, s druge strane, očito misli da je najbolji način za smanjenje nuklearne opasnosti reklamirati, na svaki način, vlastitu sposobnost nuklearnog uništenja. 

"SAD mora izuzetno ojačati i proširiti svoj nuklearni kapacitet dok se svijet ne opameti u vezi nuklearnog oružja", objasnio je Trump svoj pristup Twitteru nedugo nakon što je dobio izbore, u prosincu 2016.

Zašto onda pravimo nuklearne bombe?

Osim pripreme nuklearnog pogona u Nevadi, Trump je potpisao i plan remonta čitavog nuklearnog arsenala, težak nevjerojatnih 1,2 bilijuna dolara. Odobrio je izradu nove nuklearne bojeve glave, prve u 34 godine. Financirao je istraživanje i razvoj novog nevidljivog i mobilnog nuklearnog krstarećeg projektila srednjeg dometa. Kad bi bio testiran ili postavljen, ovaj projektil bi prekršio Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa - da Trump već lani nije povukao SAD iz sporazuma, optužujući Rusiju da ga krši.

A ono što možda i najviše zabrinjava je da je SAD prvi put proširio scenarije u kojima bi predsjednik razmotrio nuklearni protunapad i na "značajne ne-nuklearne strateške napade", uključujući velike cyber-napade. 

"Moramo modernizirati i ponovo izgraditi naš nuklearni arsenal, nadajući se da ga nikad nećemo morati iskoristiti, ali čineći ga tako snažnim i moćnim da obeshrabri svaki čin agresije", poručio je Trump u govoru o stanju nacije prošle godine. 

Kad su ga vojni savjetnici u Pentagonu 2017. brifirali o planovima smanjenja broja nuklearnih bombi prema novom Sporazumu o strateškom smanjivanju oružja (START), Trump je, piše Time, tražio više, ne manje nuklearnih bombi. Iste je godine objavljeno kako njegova administracija razmatra razvoj malih, taktičkih "mini-nuklearnih bombi", koje bi nanosile manju štetu od standardnih. To bi pak dalo vojnim zapovjednicima više opcija, ali i učinilo korištenje nuklearnog oružja vjerojatnijim. 

Trump je još za vrijeme predizborne kampanje, u travnju 2016., u intervjuu za MSNBC rekao da nuklearno oružje može biti potrebno u nekim okolnostima. Kad ga je voditelj Chris Matthews pitao zašto to misli, Trump mu je dao odgovor koji možda najbolje otkriva njegov misaoni proces u vezi nuklearnog oružja: "Zašto ih onda pravimo? Zašto ih pravimo?" 

Trump je u istom intervjuu dodao da ne bi isključio ni korištenje nuklearnog oružja u Europi ili na Bliskom istoku, ako bi to bilo potrebno. Drugi voditelj MSNBC-ja, Joe Scarborough, prepričao je kasnije iste godine ono što mu je stručnjak za vanjsku politiku otkrio. Neimenovani stručnjak je navodno otišao brifirati Trumpa, koji ga je "tri puta pitao o korištenju nuklearnog oružja".

Vatra i bijes i službeni kraj Irana

"Tri puta ga je pitao, u jednom trenutku je rekao: 'Ako ih imamo, zašto ih ne možemo koristiti?'" prepričao je Scarborough. 

Ovakvo infantilno i impulzivno rezoniranje možda se čini nevjerojatnim za američkog predsjednika. No indirektno ga potvrđuje, s jedne strane Trumpovo općenito infantilno i impulzivno ponašanje, a s druge strane niz slučajeva kad je javno prijetio nuklearnim oružjem.

Tu je, na prvom mjestu, njegova nezaboravna fraza o "vatri i bijesu kakve svijet nije nikad vidio". Ovu je prijetnju uputio Sjevernoj Koreji na vrhuncu tenzija između njega i Kim Jong-una oko sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog testiranja, prije nego su zakopali ratnu sjekiru. Teško je zaboraviti i njegov odgovor Kimu da on ima "mnogo veći i moćniji nuklearni gumb" od sjevernokorejskog diktatora. 

Na sličan način je, iako manje slikovito, zaprijetio i Iranu u svibnju ove godine, i to preko Twittera. "Ako se Iran želi boriti, to će biti službeni kraj Irana. Da niste nikad više prijetili SAD-u!" napisao je tada. Aluzije na "službeni kraj" jedne zemlje, iako ne tako izravne kao one na vatru i bijes, prilično jasno upućuju na najsnažniji mogući vojni napad. 

"Trebalo bi mi sat do sat i pol da naučim sve što treba znati o (nuklearnim) projektilima. Mislim da ionako već znam većinu toga", rekao je Trump još 1984., razgovarajući u intervjuu o svojoj hipotetskoj ulozi nuklearnog pregovarača između SAD-a i SSSR-a. Trump je, upozoravaju američki novinari, opsjednut nuklearnim oružjem još otada. A sada kad ima pristup "nuklearnom gumbu", čini se da ga prst baš jako svrbi.