Foto: FAH

USTAVNI sud u ponedjeljak je ponovno odbacio povezanost ukinute pravomoćne presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju INA-MOL s rezultatima međunarodne arbitraže, ali i tvrdnje da su ustavni suci u tom slučaju primili mito, pozivajući u priopćenju "nadležna tijela" da se očituje o tim tvrdnjama iznesenima "u zloj vjeri" s ciljem "teškog sramoćenja" ustavnih sudaca te funkcioniranja institucija i "pravne države općenito".

U priopćenju koje je potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović stoji da Ustavni sud, razmatrajući Sanaderovu ustavnu tužbu, nije odlučivao je li on primio mito za prepuštanje upravljačkih prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji mađarskom MOL-u, jer "za to nije nadležan". "Odluka o krivnji podnositelja za počinjenje navedenih kaznenih djela u isključivoj je nadležnosti kaznenih sudova", navode u priopćenju.

"U odnosu na osporene presude kaznenih sudova u konkretnom slučaju, Ustavni sud u skladu sa svojom ustavnom zadaćom zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda utvrdio je da podnositelju nisu bila osigurana jamstva pravičnog suđenja propisana Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ne ulazeći pri tome u meritum kaznenog postupka, odnosno krivnju podnositelja za počinjenje kaznenog djela primanja mita.

Krivnja je na kaznenim sudovima

Ustavni sud utvrdio je, u bitnom, da kazneni sud, umjesto da je dokazivao postojanje koruptivnog sporazuma, to jest da je predsjednik Vlade primio mito ili obećanje mita, kako bi utjecao na sklapanje konkretnog pravnog posla iz nadležnosti Vlade, što je samo po sebi protivno interesima Republike Hrvatske, upustio u dokazivanje da su sporni ugovori protivni interesima Republike Hrvatske i tu svoju ocjenu zatim iskoristio kao dokaz da je podnositelj primio mito.

Kazneni sud je time zamaglio granice između kaznene odgovornosti podnositelja za primanje mita i političke odgovornosti Vlade, koja je dala suglasnost na sklapanje spornih ugovora, pa je ostalo nejasno gdje završava kaznena odgovornost za primanje mita predsjednika Vlade, a gdje počinje politička odgovornost Vlade za sklapanje spornih ugovora. Polazeći od navedenog, Ustavni sud utvrdio je da je dokazni postupak kao cjelina kompromitiran do te mjere da doveo do povrede podnositeljevog prava na pravično suđenje", stoji u priopćenju.

Osvrčući se na "javno iznesene tvrdnje" da je Hrvatska izgubila arbitražu zbog odluke Ustavnog suda navode da je "opće načelo da arbitražna sudišta nisu vezana pravomoćnim presudama domaćih sudova, pa ni odlukama nacionalnih ustavnih sudova".

"Ta sudišta samostalna su i neovisna u predmetu koji rješavaju, odnosno sama utvrđuju činjenice i izvode dokaze. Stoga, odluke domaćih sudova, uključujući i one Ustavnog suda nemaju utjecaja na arbitražne postupke koje Republika Hrvatska pokreće ili vodi u području međunarodnog trgovačkog prava", zaključuje Ustavni sud.