Usvojen Marakeški sporazum o migraciji

Usvojen Marakeški sporazum o migraciji
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

GLOBALNI kompakt za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju odobrile su danas na konferenciji u marokanskom gradu Marakešu 164 države.

Riječ je o dokumentu od 34 stranice koji donosi 23 cilja kojima se želi osigurati "sigurnu, urednu i regularnu" migraciju, uključujući zaštitu migranata od iskorištavanja i kršenja ljudskih prava.

Popis uključuje ciljeve koji se odnose na prikupljanje podataka, pružanje informacija migrantima, borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, ulaganje u razvoj vještina, osiguranje pristupa osnovnim uslugama i promicanje socijalne uključenosti i kohezije. Stavlja se naglasak i na važnost smanjenja negativnih čimbenika zbog kojih su ljudi prisiljeni napuštati svoje zemlje te na upravljanje nacionalnim granicama na "integriran, siguran i koordiniran način".

Predstavnica UN-a za migracije: Zauvijek će se promijeniti način na koji međunarodna zajednica upravlja ljudskom mobilnošću

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres otvorio je konferenciju koja je, uz predstavnike šefova i vlada te ostale dužnosnike na visokoj razini, okupila preko 700 sudionika iz civilnog, privatnog i javnog sektora, ali i migrante koji će se, prema najavama, uključiti u rasprave o novim mogućnostima partnerstva i suradnje među državama po pitanju migracija.

U uvodnom govoru Guterres je ukazao na neke česte predrasude o migrantima i zahvalio svima koji su na konferenciju došli kako bi dogovorili zajednički pristup međunarodnim migracijama u svim njenim dimenzijama. Sudionicima je poručio da njihovo sudjelovanje na konferenciji pokazuje važnost koju međunarodna zajednica pridaje potrazi za boljim upravljanjem migracijama kroz pristup temeljen na načelima državne suverenosti, dijeljenja odgovornosti, nediskriminacije i ljudskih prava.

Glavni tajnik UN-a pozvao je svjetske čelnike da udahnu život dogovorenim ciljevima i pokažu važnost Globalnog kompakta dok uspostavljaju i provode migracijske politike u vlastitim zemljama, kao i zajednicama iz kojih migranti potječu, kroz njih prolaze ili u njih žele doći.

Uoči otvorenja konferencije posebna predstavnica Ujedinjenih naroda za međunarodnu migraciju i glavna tajnica Međuvladine konferencije Louise Arbor istaknula je da je "usvajanje Migracijskog sporazuma ponovno potvrđivanje vrijednosti i načela utjelovljenih u Povelji Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava". Dodala je i da će provedba Globalnog kompakta "zauvijek promijeniti način na koji međunarodna zajednica upravlja ljudskom mobilnošću", ali i da će ostati "referenca za sve buduće inicijative koje se budu bavile prekograničnim kretanjem ljudi".

O dokumentu se pregovaralo oko 18 mjeseci, a konačni nacrt dogovorile su u srpnju 2018. sve članice UN-a osim SAD-a. Nakon usvajanja u Marakešu, dokument će morati prihvatiti Opća skupština UN-a.

Iz sporazuma se povuklo 13 država, jedna se vlada raspala, a dvije predsjednice posvađale su se s vladom

>> Kolinda uhvaćena na djelu: UN-u priča jedno, ekstremnim desničarima sasvim drugo

Iako ciljevi sporazuma sami po sebi ne zvuče posebno sporno - borba protiv krijumčarenja ljudi i ublažavanje uzroka migracije čine se kao nešto oko čega bi se svi mogli složiti - ovaj međunarodni sporazum postao je u posljednje vrijeme iznimno kontroverzan zbog niza optužbi od konzervativaca, u Hrvatskoj i u svijetu. Kod nas je sve kulminiralo odlukom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da neće ići u Marakeš podržati sporazum - ne i potpisati ga jer se ovaj dokument ne ratificira u nacionalnom parlamentu i nije pravno obvezujući.

Hrvatska predsjednica nije jedina od državnih lidera koji imaju problem s Marakeškim sporazumom. UN-ov dokument su odbile usvojiti i Italija, Slovačka, Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Američke Države. Australija je odluku objasnila argumentom da će kompakt poticati ilegalne ulaske u zemlju, a Izrael da mora zaštititi svoje granice.

U međuvremenu su im se pridružile i Švicarska, čija je vlada priopćila da "želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava", te Latvija čiji je parlament glasao protiv ovog pakta. Ugovor je "jako loše pripremljen za jedan takav dokument koji može imati velike posljedice za čitav svijet", ocijenila je zastupnica Dagmara Beitnere. Čile se također povukao iz sporazuma tvrdeći da se ne slaže s tim da je migracija ljudsko pravo.

U drugim zemljama, koje će sporazum ipak usvojiti, zbog njega je došlo do žestokih razmirica. Belgijska je vlada tako postala manjinska nakon što je iz nje izišla najveća stranka koalicije, flamanski N-VA, zbog protivljenja sporazumu. Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak podnio je krajem prošlog mjeseca ostavku u znak prosvjeda zbog odluke parlamenta da odbije sporazum UN-a o migrantima. Estonska predsjednica Kerstl Kaljulaid obrušila se na svoju vladu jer je odbacila ovaj sporazum prozivajući je za "predizbornu kampanju koja je nešto između lažnih vijesti i govora mržnje".

Trumpova administracija: UN-ov sporazum zadire u američki suverenitet

SAD je, štoviše, odbacio ovaj sporazum čim je sastavljen prošle godine tvrdeći da on zadire u američki suverenitet. Washington je prošli tjedan ponovio svoje oštro protivljenje naglašavajući u priopćenju da su ciljevi sporazuma "nepomirljivi s američkim zakonom, politikom i interesima američkog naroda" te da ne mogu "podržati pakt ili proces koji nameće ili može odrediti međunarodne uredbe, norme, očekivanja ili obveze koje bi bile u suprotnosti s našim odlukama u najboljem interesu naše zemlje i naših građana" po pitanju migracija.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa strahuje za američki suverenitet i interese iz istog razloga koji navode konzervativni i antiimigrantski kritičari sporazuma: da će on, iako je pravno neobvezujući, u konačnici postati "običajni međunarodni zakon" na području migracijske politike.

>> Pročitali smo cijeli Marakeški sporazum. Ukratko, mrzitelji migranata vam lažu

Ukratko, kritičari Marakeškog sporazuma tvrde da taj dokument proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, da se njime predaje suverenitet države te da nije u potpunosti pravno nevažan jer bi njegovi politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Zagovornici, s druge strane, tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava. 

Marakeški sporazum potvrđuje nacionalni suverenitet, ne obuhvaća izbjeglice

Međutim, UN-ov kompakt izričito potvrđuje suvereno pravo država da odrede svoju nacionalnu migracijsku politiku te je njihovo pravo da upravljaju migracijama u okviru svoje nadležnosti, u skladu s međunarodnim pravom. Osim toga, izbjeglice nisu obuhvaćene ovim sporazumom s obzirom na to da je o njima sastavljen poseban dokument koji će članice UN-a razmotriti 17. prosinca.

Kako smo već pisali, u sporazumu su nabrojana ukupno 23 ''cilja za sigurnu, urednu i reguliranu migraciju'', a to su redom: 1. sakupljanje i korištenje točnih i neagregiranih podataka za politike utemeljene na dokazima, 2. smanjenje negativnih poticaja i strukturalnih faktora koji ljude potiču da napuste svoje zemlje podrijetla, 3. osiguravanje točnih i pravovremenih informacija u svim fazama migracije, 4. osigurati da svi migranti imaju dokaz zakonskog identiteta i odgovarajuću dokumentaciju, 5. povećati dostupnost i fleksibilnost puteva za legalnu migraciju, 6. osigurati fer i etično regrutiranje (za posao, op.a.) i čuvati uvjete koji omogućavaju pristojan rad, 7. adresirati i smanjiti ranjivost u migraciji, 8. spašavati živote i osigurati koordinirane međunarodne akcije u vezi s nestalim migrantima, 9. ojačati transnacionalni odgovor na krijumčarenje migranata, 10. spriječiti, boriti se i ukinuti trgovinu ljudima u kontekstu međunarodne migracije, 11. upravljati granicama na integriran, siguran i koordiniran način, 12. ojačati sigurnost i predvidivost migracijskih procedura, 13. koristiti migrantski zatvor samo kao zadnju mjeru i raditi na alternativama, 14. povećati konzularnu zaštitu, pomoć i suradnju kroz migracijski ciklus, 15. osigurati migrantima pristup osnovnim uslugama, 16. ojačati migrante i društva u ostvarivanju pune inkluzije i društvene kohezije, 17. eliminirati sve oblike diskriminacije i promovirati na dokazima utemeljenu javnu raspravu u oblikovanju percepcije migracije, 18. investirati u razvoj vještina i omogućiti međusobno prepoznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija, 19. stvoriti uvjere za migrante i dijasporu da u punini pridonose održivom razvoju u svim zemljama, 20. promovirati brži, sigurniji i jeftini transfer novca i poticati financijsku inkluziju migranata, 21. surađivati u omogućavanju sigurnog i dostojanstvenog povratka, kao i održive reintegracije, 22. ostvariti mehanizme za prenosivost socijalnih prava i zarađenih povlastica i 23. ojačati međunarodnu suradnju i globalno partnerstvo za sigurnu, urednu i reguliranu migraciju.

Nasuprot Trumpovoj administraciji i drugim konzervativnim vladama, posebna UN-ova predstavnica za međunarodnu migraciju Louise Arbour tvrdi da kompakt ne zadire u nacionalni suverenitet na bilo koji način. Podržavanje ili protivljenje imigraciji nije razlog za prihvaćanje ili odbijanje kompakta, kazala je ističući da dokument ne potiče migraciju. "Vodeće načelo" kompakta je da države imaju dužnost kontrolirati svoje granice i određivati tko može ući i pod kojim uvjetima, kazala je. 

"Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija", naglasila je potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sredinom studenoga predstavljajući na vladi Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Pojasnila je da države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti, i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i postojećim međunarodno-pravnim obvezama.

Božinović: Da se UN bavio migracijama, možda ne bismo imali krizu iz 2015.

Lažnih vijesti i govora mržnje koje je estonska predsjednica spominjala, naravno, ne nedostaje ni u Hrvatskoj kad je riječ o složenoj i politički iznimno osjetljivoj problematici vala migranata i tražitelja azila koji ulaze u našu zemlju. Oko samog Marakeškog sporazuma vlada poprilična konfuzija, uzrokovana nemalom količinom neprovjerenih informacija i suprotnih, često potpuno proizvoljnih tumačenja.

Na to je upozorio i naš ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iz Marakeša, gdje predstavlja Hrvatsku umjesto predsjednice koja je naprasno povukla svoju potporu uvjeravajući neonacista i voditelja Velimira Bujanca da je "apsolutno razumljiva vaša zabrinutost vezana uz ilegalne migracije i Marakeški sporazum".

S druge strane, evo što kaže Božinović: "Činjenica je da mnogi akteri ovo pitanje koriste za unutarnje političke probitke time što se šalju i vijesti koje su nerealne i ne odgovaraju istini. Ima i pokušaja da se ljude preplaši s pitanjem migranata, ali svi koji žive u Hrvatskoj znaju da smo mi tu vrlo čvrsti, da ćemo ostati čvrsti i da nema nikakve potrebe za vjerovanjem onima koji šire lažne vijesti. Migracije su tu, one neće nestati, ali kompletna organizacija i hrvatske policije i hrvatske države jamči svim našim građanima i svim gostima Hrvatske da će biti na sigurnom", naglasio je Božinović.

Božinović je dodao i da se UN kao svjetska organizacija do sada nikada nije sustavno bavio migracijama jer bi se u suprotnom možda izbjegla velika migracijska kriza koja je Europu potresala 2015.

"Ovo je globalni problem koji su Ujedinjeni narodi odlučili početi rješavati. Kako će ići ta dinamika, to je neizvjesno, neizvjesno je i koliko će trajati. Međutim, činjenica je da se na globalni izazov rješenje može tražiti samo globalno", zaključio je Božinović i dodao da se u vezi sa sporazumom ne treba bojati "apsolutno ničega". No Kolinda, kao i Bujanec, Bruna Esih, Hrvoje Zekanović i drugi predstavnici hrvatske ekstremne desnice, očito nisu uvjereni u to.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara