MINISTARSTVO financija najavilo je kako će u trećem kvartalu ove godine u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji će napokon regulirati tvrtke koje se bave utjerivanjem dugova, odnosno tržište vrijedno 5 milijardi eura. Ministarstvo koje vodi ministar Marko Primorac potvrdilo je za Index kako je rad na izradi tog zakona već počeo, no ne žele nam dostaviti imena članova radne skupine.

Lobisti, PR-ovci i konzultanti

Odbijenica Ministarstva financija je znakovita jer, kako doznaju Index istrage, agencije za naplatu potraživanja javno su objavile u svojim financijskim izvješćima kako se pripremaju na zakonske promjene tako što su angažirale tvrtke za lobiranje i PR agencije!? 

Saborska zastupnica Sandra Benčić u razgovoru za Index kaže kako joj nije poznata informacija da postoji radna skupina koja radi na izradi zakona te ističe kako bi pisci zakona morali biti poznati široj javnosti. Posebno joj je zanimljivo kako su agencije, umjesto pravnih i financijskih stručnjaka te stručnjaka koji se bave procjenama rizika, odlučile angažirati baš lobiste i PR-ovce.

No, krenimo redom. 

Tržište dugovanja u Hrvatskoj je teško oko 5 milijardi eura, no agencije koje se bave naplatom potraživanja nisu regulirane zakonima. Agencije koje otkupljuju loše kredite od banaka i nenaplaćene računa telekoma i ostalih tvrtki djeluju kao obični d.o.o. i nemaju regulatora. 

Ministar, viceguverner HNB-a i HDZ-ovac imali su osobne koristi od utjerivača dugova

Isto tako, iako agencije imaju sve odlike financijske institucije i posluju s bankama temeljem Odluke Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, nemaju ni nadzor, odnosno njih ne nadzire ni HNB ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. 

Upravo je nedostatak regulative posljednjih 15 godina nad tim agencijama doveo do posljedica kao što su dva velika curenja podataka iz dvije najveće agencije za naplatu potraživanja, konstantne primjedbe građana na maltretiranja tih agencija i sumnjivi poslovi čelnika tih agencija s pozajmicama i kupovinom stanova. 

S druge strane, upravo od tih agencija viceguverner HNB-a kupio je vilu u Zagrebu koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna, a koja je procijenjena na 3.05 milijuna kuna. Sad već bivši ministar Ivan Paladina obogatio se tajnim ortačkim ugovorom koji je provodio upravo preko agencije B2 kapital, a tu je i uhićeni HDZ-ovac Damir Škugor koji je preko tvrtke svoje majke Tri D Rada otkupljivao potraživanja koja je preprodavao da bi mu na račun sjela 23 milijuna kuna. 

Čekala se Direktiva Europske unije

Guverner HNB-a Boris Vujčić godinama se opirao regulaciji agencija, iako one najviše posluju i zarađuju od banaka kupujući nenaplativa potraživanja, tvrdeći kako se čeka Direktiva Europske unije o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima. 

"Ona će se implementirati u naš pravni sustav donošenjem zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja", govorili su iz HNB-a. No, Direktiva je donesena još krajem 2021. godine, a zakon koji bi regulirao Agencije još nije došao ni u fazu javne rasprave. 

Iz Ministarstva financija, odgovarajući na naš upit početkom tjedna, rekli su nam da je i ranije postojala namjera urediti okvir rada agencija za naplatu potraživanja, a radi jasnoće postupanja, čekalo se donošenje zajedničkog zakonodavstva na razini Europske unije, koje je trebalo sveobuhvatno urediti ovo područje.

"Zakonodavstvo usvojeno na razini Europske unije, tj. Direktiva 2021/2167, predstavlja samo određene prilagodbe u ovom području te, iako su očekivanja bila drugačija, nije u konačnici uredilo sve aspekte koji su bitni u nacionalnim zakonodavstvima pojedinih država članica, uključujući i Republiku Hrvatsku. Slijedom toga, uz potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije, novim propisom, koji je u pripremi, adresirat će se i bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja", rekli su nam iz Ministarstva financija, dodajući da države članice Europske unije, među kojima je i Hrvatska, imaju rok implementacije Direktive do 29. prosinca 2023. godine.

Taje se imena članova radne skupine koji rade na zakonu za utjerivače dugova 

Rok je do kraja godine, a Ministarstvo se obvezalo da će najranije u lipnju, a najkasnije u rujnu ove godine prijedlog zakona ući u zakonsku proceduru te biti donesen do kraja godine. 

"Ministar financija donio je odluku o osnivanju radne skupine za izradu prijedloga zakona kojim će se urediti kupoprodaja i servisiranje potraživanja. U izradu prijedloga zakona su, uz predstavnike Ministarstva financija te akademske zajednice, uključeni i predstavnici Financijske agencije, a u narednom razdoblju bit će uključeni i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave te Hrvatske narodne banke", stoji u odgovoru Ministarstva financija. 

No, Ministarstvo financija odbilo je navesti imena ljudi koji sudjeluju u implementaciji Direktive, odnosno izradi zakona. To je posebno bitno jer su agencije za naplatu potraživanja svjesne kako će se ove godine napokon regulirati njihov rad. Stoga su odlučile angažirati lobiste i PR agencije.

Zajednički projekt utjerivača dugova

"Hrvatska Vlada najavila je njezinu provedbu (Direktive EU, op.a.) tijekom trećeg tromjesečja 2023. godine. Društvo će proaktivno sudjelovati i doprinositi procesu implementacije Direktive uz potporu tvrtki za lobiranje, odnosa s javnošću i konzultantskih tvrtki, kao zajednički projekt / pristup Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN)", stoji u financijskom izvještaju tvrtke EOS Matrix koja s prihodima od 95.3 milijuna eura i s dobiti malo višom od 18 milijuna eura predstavlja najveću agenciju za naplatu potraživanja. 

Ministarstvo financija, odgovarajući na upit Indexa je li im poznato koje su konzultante, PR agencije i lobiste angažirale agencije za naplatu potraživanja u vezi s implementacijom Direktive, kaže da Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja niti je uključena u rad radne skupine niti ima utjecaja na njezin rad.

"Kako će prijedlog zakona biti pravovremeno objavljen na portalu e-savjetovanje, svi građani i stručna javnost, pa tako i Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, imat će mogućnosti iznijeti svoje prijedloge i komentare na predloženi tekst zakona, pri čemu će isti biti razmotreni na isti način, kao i svi drugi prijedlozi i komentari koji budu zaprimljeni u tom procesu", stoji u odgovoru Ministarstva financija. 

Kako raditi i za vladu i ministarstva i za utjerivače dugova? 

Ministarstvu financija, očigledno, nije poznato koje su konzultantske kuće, PR-ovce i lobiste angažirale agencije i nalaze li se oni među članovima radne skupine. Riječ je o sukobu interesa, posebno ako pojedine osobe i tvrtke u isto vrijeme rade za vladu i za agencije. 

Saborski zastupnici Sandra Benčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP) uputili su danas pismo guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) Borisu Vujčiću u kojem od njega traže da privremeno obustavi prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja. Isto tako, ovi zastupnici već prije su najavili prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se reguliralo pitanje Agencija za naplatu potraživanja.

"Nismo obaviješteni da je radna skupina započela s radom. Ono što znamo i što nam je rečeno je da će zakon doći u saborsku raspravu u trećem kvartalu ove godine. Smatramo da je to prekasno, odnosno da bi zakon trebao doći i ranije jer nam je gotovo godinu i pol dana poznato što stoji u Direktivi Europske unije vezano za agencije za naplatu potraživanja", kaže zastupnica Benčić, jedna od najupoznatijih u saboru s ovom temom, u razgovoru za Index.

PR-ovci i lobisti ispred financijskih stručnjaka

Obavijestili smo Benčić kako smo u financijskim dokumentima agencija za naplatu potraživanja pronašli kako su za implementaciju Direktive angažirali PR-ovce, lobiste i konzultante.  

"Čini se da su se agencije i prije samog Ministarstva počele pripremati tako da su shvatile da su ključna struka za provedbu Direktive zapravo PR-ovci i lobisti, a ne pravni stručnjaci i osobe koje se bave održivosti duga, koji se bave financijama ili recimo procjenama rizika i drugi", ističe Benčić. 

Ova zastupnica također ističe da nakon afere Borg nije primjereno da se taje imena osoba koje su angažirane u radnim skupinama i da ne znamo tko piše zakone. 

"Apsolutno bi članovi radne skupine morali biti poznati javnosti. Postoji izgovor da neki ne daju imena sudionika radne skupine da se na članove radne skupine ne bi vršio pritisak, što je glupost. Lobisti sigurno znaju tko je u kojoj radnoj skupini, a svi mi ostali ne znamo tko su članovi", kaže Benčić na kraju.  

*** Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage