HRVATSKA vatrogasna zajednica upozorila je građane na opasnosti spaljivanja biljnog otpada, ističući da je riječ o čestom uzroku požara na otvorenom prostoru.

S dolaskom toplijeg vremena mnogi građani započinju poljoprivredne radove koji uključuju spaljivanje biljnog otpada, no takva praksa može lako dovesti do širenja vatre i velikih požara, upozoravaju vatrogasci.

701 intervencija od početka godine

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. zabilježena je 701 intervencija na požarima otvorenog prostora.

To je 161 intervencija više nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 540, što predstavlja povećanje od oko 29.8 posto.

Istodobno je ukupna izgorjela površina manja nego lani. Ove godine izgorjelo je 1189 hektara, dok je u istom razdoblju 2025. izgorjelo 1403 hektara, odnosno oko 214 hektara više.

Vatrogasci navode da veći broj intervencija, uz manju izgorjelu površinu, može upućivati na bržu reakciju vatrogasnih snaga i učinkovitije gašenje požara u početnoj fazi.

Vatrogasci: Nemojte spaljivati otpad

Vatrogasci građanima savjetuju da biljni otpad ne spaljuju nego da ga kompostiraju ili odlože u reciklažnim dvorištima.

Ako se ipak odluče na spaljivanje, građani moraju postupati u skladu s odlukama općina, gradova i županija koje određuju rokove i uvjete pod kojima je to dopušteno.

Spaljivanje biljnog otpada smatra se opasnom praksom jer se plamen lako može proširiti na okolno raslinje i stambene objekte. Dim može smanjiti vidljivost na prometnicama, a spaljivanje dodatno zagađuje zrak, tlo i vodu te šteti biljkama i životinjama.

Kazne i do gotovo 20 tisuća eura

Za izazivanje požara predviđene su i visoke kazne.

Za odgovorne osobe koje izazovu požar kazne se kreću od 1990 do 19.900 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana.

Ako je požar izazvan iz nehaja, kazne su od 260 do 1990 eura, dok Kazneni zakon predviđa zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina za dovođenje života i imovine u opasnost uslijed požara.

EU projekt za jačanje protupožarne zaštite

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je da je nekontrolirano spaljivanje korova čest uzrok šumskih požara.

Hrvatska vatrogasna zajednica zato provodi EU projekt "Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima", čiji je cilj poboljšati otpornost tih područja na požare, nabaviti novu opremu i educirati građane o prevenciji.

Projekt traje do 2027. godine i obuhvatit će vatrogasne postrojbe na najugroženijim područjima.

Vatrogasci su na kraju pozvali građane da se ponašaju odgovorno i da u slučaju požara odmah nazovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.