Foto: Hina

U RAZVOJ hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna, na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u te dvije godine.

Iznadprosječna ulaganja u otoke

Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su milijardu i pol kuna, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je donijet Zakon o otocima. U 2014. godini ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 1,8 milijardi kuna.

U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 milijuna) i komunalnu infrastrukturu (177 milijuna), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 milijuna), turizam (175 milijuna) itd.

Sredstva brodarima i prijevozu

Izvješće detaljno pobrojava gdje se i u kojem iznosu investiralo, pa je tako vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom prometu država osigurala gotovo 310 milijuna kuna potpora. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 milijuna putnika i gotovo tri milijuna vozila. Svrha te potpore je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uvjeti života na otocima, povećanje konkurentnosti otočnog gospodarstva itd.

Javni otočni cestovni prijevoz na 17 otoka država je subvencionirala s 35 milijuna kuna, a cijene vode otočnih kućanstava s 10 milijuna kuna.

Porast broja stanovnika i depopulacija malih i udaljenih otoka

Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011., ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, no depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovici hrvatskih otoka, no samo dva - Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast.

Doseljenici uglavnom starije osobe

S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe.

Na otocima Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. godinu. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.

Depopulacija prisutna unatoč ulaganjima

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na razini države te na otocima u razdoblju 2011.-2014. razvidan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na razini države od 1,8 posto.

"Uočenoj stagnaciji trenda depopulacije su svakako doprinijele i mnogobrojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države i cjelokupnog javnog sektora u otoke, koje i dalje treba provoditi pošto je problem depopulacije još uvijek prisutan na mnogim otocima", ističe se u izvješću.

Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Pašman 2131, pa 2275, Milna 1049, pa 1143 stanovnika.

Izvješće poslano u Sabor

Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3745) Korčula, Pag, Vela Luka (s 4121 stanovnika pala na 4062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.

Opsežno izvješće, koje je Vlada prihvatila i poslala Hrvatskom saboru, sadrži i podatke da hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1244.