"Većina ljudi misli da vanzemaljci postoje, zato im Mars i nije napet"

VIŠNJANSKI astronom Korado Korlević za Index je naveo nekoliko razloga zbog kojih je važan uspjeh svemirske misije istraživanja Marsovog sjevernog pola pomoću letjelice Phoenix, a jedan od njih je i uspješno slijetanje Phoenixa na površinu Marsa pomoću "stare" tehnike slijetanja.

> Pogledajte prve fotografije NASA-ine sonde Phoenix s Marsa

> Detaljnije o misiji NASA-e i Phoenixu

Kako smo već naveli, Phoenix se na površinu Marsa uspješno spustio pomoću retro-raketnih motora koji su na tom planetu posljednji put uspješno korišteni 1976. kada su na Mars sletjele sonde Viking. NASA je u međuvremenu izgubila nekoliko svemirskih sondi namijenjenih istraživanju Marsa, dok su druge sonde koje su uspješno sletjele to izvele uz pomoću korištenja zračnih jastuka.

Korlević kaže da su znanstvenici Phoenixu davali svega pedesetak posto šanse da "preživi" slijetanje na Mars te je zbog toga informacija o uspješnom slijetanju još važnija.

Dodaje da su zbog prošlih neuspjelih misija NASA-ini znanstvenici posvetili dodatnu pažnju projektu Phoenix čiji konačan uspjeh ima veliku važnost u smislu otkrivanja i upoznavanja Marsa.

Za otkriće fosilnih tragova života većina ljudi bi rekla, pa šta!

Pred znanstvenicima je još ogroman posao koji moraju odraditi, a to je prikupljanje podataka o tome što se događa s vodom na Marsu te moraju utvrditi je li nekada bilo života na tome planetu.

Na Phoenixu se nalazi meteorološka stanica pomoću koje će se po prvi puta prikupljati meteorološki parametri na Marsovom sjevernom polarnom području, što je ranije bilo nemoguće jer na polarnom području Marsa do sada nije bilo istraživačkih sondi. Također, znanstvenici će pomoću mikroskopa moći detaljno pregledati uzorke pijeska i leda te tražiti eventualne tragove fosila u njima.

Pronađu li se pak dokazi o tome da na Marsu postoji ili je postojao nekakav oblik života to će biti senzacija, ali samo u znanstveno-filozofskom smislu, kaže Korlević te dodaje kako većini ljudi otkriće eventualnog fosilnog dokaza o davnom postojanju živih stanica na Marsu neće značiti ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ionako 90 posto ljudi misli da vanzemaljci postoje, a i naša je civilizacija postala otporna na takve stvari. Većina ljudi bi rekla, pa šta!", zaključio je Korado Korlević.

Vječni led kao čuvar ključa zagonetke

Američki dužnosnici uključeni u 420 milijuna dolara vrijedan projekt Phoenix zadovoljni su uspješnim slijetanjem letjelice, ali i oprezni u pogledu davanja izjava o tome što se može očekivati u narednom periodu.

"Nećemo biti u mogućnosti odgovoriti na konačno pitanje, postoji li život na Marsu. Poduzet ćemo sljedeći važan korak, saznat ćemo postoji li nekakav organski materijal kojeg se može povezati s ledom u polarnom području. Led je pogodan za čuvanje, a ako je ikad bilo organskih tragova na Marsu koji su nekako ušli u taj led, onda će oni i danas biti tamo", rekao je Peter Smith, jedan od istraživača koji sudjeluje u misiji.

Smith kaže da prema onome što se moglo vidjeti s prvih fotografija, Marsovo polarno područje izgleda približno onako kako je bilo očekivano, te dodaje kako je "očekivao veće iznenađenje". Također je rekao da je misija poput misije Phoenix "san svakog znanstvenika".

"Sedmominutni teror"

Barry Goldstein, projektni menadžer NASA-inog laboratorija Jet Propulsion Laboratory, rekao je da početni podaci pokazuju da je Phoenix nakon slijetanja u dobrom stanju.

Za sam postupak slijetanja, kojeg su znanstvenici i ljudi iz NASA-e interno prozvali "sedmominutni teror", je rekao za CNN da je prošao "bolje nego što smo mogli i zamisliti". Dodao je da su znanstvenici do trenutka slijetanja bili u strahu zbog mogućnosti još jednog neuspjelog slijetanja na Mars odnosno ukupnog neuspjeha skupocjene misije.

"Prestali smo strahovati onog trenutka kada smo prestali predviđati gdje bi mogao biti sljedeći problem", zaključio je Goldstein, menadžer JPL-a koji je u sklopu NASA-e zadužen za tehničko izvođenje Phoenixovih operacija kojima upravljaju stručnjaci Sveučilišta u Arizoni.

I.K.
Foto: Nasa.gov

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara