PROPAST HRVATSKE

Veliki izvještaj o uvjetima života u EU otkriva bijedu Hrvatske: Bolesni smo i jedva spajamo kraj s krajem

Veliki izvještaj o uvjetima života u EU otkriva bijedu Hrvatske: Bolesni smo i jedva spajamo kraj s krajem
Hrvoje Jelavic/PIXSELL/Eurostat

EUROSTATOV godišnji izvještaj Living Conditions in Europe i u svojem izdanju za 2018., objavljenom ovih dana, ima namjeru ponuditi opširan prikaz uvjeta života u Europskoj uniji, fokusirajući se na pet ključnih područja koja su obrađena u pet poglavlja ovog 148-straničnog izvještaja. 

Prvo poglavlje se odnosi na financijski aspekt siromaštva i nejednakosti, u drugom se analizira kako nedostatak adekvatnih prihoda onemogućava ljudima da si osiguraju prihvatljive uvjete života, u trećem se kroz statističke podatke prezentira stanje stanovanja u EU, četvrto poglavlje opisuje interakciju uvjeta života i zdravlja, a peto je posvećeno analizi socijalne participacije i integracija europskih građana.

Na početku izvještaja se ističe da su ''socijalne posljedice globalne financijske i ekonomske krize učinile važnijima podatke o prihodima građana i uvjetima života'', te se ističe da je izvještaj sastavljen iz podataka iz Eurostatove baze koja pokriva svih 28 članica Europske unije. Ipak, treba naglasiti da su to statistike koje većinom ne uključuju prošlu i ovu godinu, što znači da je moguće da se stanje u Hrvatskoj u međuvremenu pogoršalo.

Siromaštvo u ruralnim krajevima

Naravno, nama su naročito zanimljivi podaci koji se odnose na Hrvatsku, te na njenu poziciju unutar Europske unije. Zabrinjavajuće je da je skoro pola onih koji u Europskoj uniji žive u kućanstvima koja se sastoje od jedne osobe ugroženo siromaštvom, a Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je taj postotak među najvišima.

Dapače, u riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi više od 30 posto ljudi, čime je Hrvatska također među najgorima u Uniji. To se pak naročito odnosi na ljude koji u Hrvatskoj žive u ruralnim krajevima (čak 33,5 posto je na rubu siromaštva), no po tom kriteriju situacija je ipak gora u Bugarskoj (više od 50 posto), Rumunjskoj, Grčkoj, Litvi i Latviji. Ključni je pak razlog za rizik od siromaštva u Hrvatskoj nezaposlenost, a onda materijalna deprivacija, odnosno nedovoljni prihodi. Hrvati su i među najgorima kada je riječ o prihodu koji mogu slobodno trošiti, dakle nakon što poplaćaju sve režije i ostale obaveze.

Čak i ako svi u kućanstvu rade, mnogi Hrvati su na rubu siromaštva

Nije iznenađujuće ni da su u Hrvatskoj najviše siromaštvom ugroženi oni stariji od 65 godina, dakle umirovljenici, uz napomenu da lošije stoje samo umirovljenici u Latviji i Estoniji.

Zanimljivo je i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u kojima rizik siromaštva nije značajno drugačiji između kućanstava u kojima žive djeca koja materijalno ovise o roditeljima i onih u kojima ne ovise. Odnosno, iako je moguće da svi ljudi koji žive u jednom kućanstvu u Hrvatskoj rade, opet mogu potonuti u siromaštvo.

Hrvati si ne mogu priuštiti osnovne životne potrepštine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je pak četvrta u Europskoj uniji kada je riječ o kategoriji materijalne deprivacije građana, koji si ne mogu priuštiti osnovne potrepštine za život. Gore su samo Bugarska, Rumunjska i Grčka. Hrvati su i među onim građanima EU-a koji najteže podnose neočekivane materijalne troškove, a više od 50 posto Hrvata jedva uspijeva spajati kraj s krajem (no Grci i Bugari su ipak najgori po tom kriteriju, s više od 60 posto stanovnika).

Hrvatska je i među najgorima u Uniji kada se mjeri koliko životnog prostora u odnosu na stupanj urbanizacije imaju hrvatski građani - prosječno jednu sobu po osobi. U dvije trećine članica ljudi imaju jednu i pol ili dvije sobe na raspolaganju. Rekorder smo i po tome koliko je starih žena kod nas bolesno, čak 52,3 posto, dok se bolesnima smatra 42 posto starijih muškaraca u Hrvatskoj, također najviše u cijeloj Europskoj uniji.

Rekorderi smo po broju djece starosti do 34 godine koja žive s roditeljima

U Hrvatskoj je i najveći postotak stanovništva starosti između 25 i 34 godine koji i dalje živi s roditeljima, čak 58,7 posto. Hrvatska i Grčka su najlošije članice EU-a kad je riječ o njezi djeci između tri godine i školske dobi - manje od tri petine malih Hrvata i Grka ide u vrtić ili na slične aktivnosti koje EU definira kao ''formalnu brigu za djecu''.

U svakom slučaju, 148 stranica Eurostatova izvještaja nudi detaljan pregled aktualne hrvatske bijede, ali i upozorava da se unutar Europske unije članice ne razvijaju razmjerno, te da u nekim državama vlada bijeda koja je u drugima i nezamisliva i neprihvatljiva. 

Eurostatov izvještaj by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara