VENECIJA je prvi put podigla dugo odgađane protupoplavne barijere nakon što su meteorolozi upozorili da bi zbog oluja u kombinaciji s visokom plimom grad mogao biti potopljen.

Mreža od 78 jarkožutih barijera koje čuvaju ulaz u ranjivu venecijansku lagunu počela se podizati s morskog dna više od tri sata prije nego što plima dosegne svoj maksimum.

Plima nošena jakim vjetrovima i obilnim kišama trebala bi doseći 130 centimetara, daleko ispod razornih 187 centimetara prošlog studenoga kada se Venecija našla pod vodom. Bila je to druga najveća poplava u povijesti grada.

Gradski oci se nadaju da će kontroverzni, više milijardi eura vrijedan projekt obrane protiv poplave, poznat kao MOSE (Modulo Sperimentale Elektromeccanico - eksperimentalni elektromehanički modul), ublažiti posljedice nadolazeće oluje.

Osmišljen 1984., projekt MOSE je trebao proraditi 2011., ali je bio popraćen tipičnim talijanskim boljkama, korupcijom, premašivanjem troškova i kašnjenjima.

Konačno je isproban u srpnju i inženjeri su ocijenili da je spreman za upotrebu kada je loše vrijeme.

Venecijanske poplave - "acqua alta" - uzrokuje niz čimbenika koji se dodatno pogoršavaju zbog klimatskih promjena, poput rasta razine mora, neuobičajeno visokih plima i povlačenja tla, zbog čega grad tone.

MOSE bi trebao zaštititi Veneciju od plima visokih do tri metra.