Markotić: To je jako važno, ja sam to mislila elaborirati u skoro vrijeme. Pokrenut ćemo projekt, praćenje muškog i ženskog reproduktivnog zdravlja.

Vidi se da infekcija može značajno utjecati na smrt ploda i na prerano rođenje i na kasnije posljedice. Trudnice češće završavaju na intenzivnoj, djeca isto češće na neonatološkim odjelima. Kod muškaraca je primijećeno da se virus može naći u testisima i ejakulatu.

U isto vrijeme dosad dostupne studije kod cijepljenih ne pokazuje ništa od toga i strašno je da takve neistine izlaze u javnost. Nema nikakvih pokazatelja da cjepivo utječe na sterilnost, ali bolest utječe na reproduktivno zdravlje.

Markotić: To je jedan od mogućih scenarija. To je vrlo moguće, ovaj nas je virus toliko puta iznenadio da je teško sa sigurnošću odgovoriti.

Markotić: Imamo četvero djece, vjerojatno s povratkom u Zagreb će biti i više djece. Dijete ima visoku temperaturu, upalu pluća, sumnja se da bi se mogao razviti multiinflamatorni sistem... Nekad imate i procjenu da djeca ostanu u bolnici jer nemaju doma dobru njegu. U ovom trenutku nema ništa posebno specifično o tome.

Mi svakodnevno razgovaramo kako odgovoriti na 4. val, u tom kontekstu smo analizirali dob bolesnika, misleći da bi se moglo dogoditi da se dobna granica spušta. Hospitalizirano je više djece nego u 3 valu. Ukupno u 3. valu su bile 8304 osobe, od čega su bila 234 djeteta do 18 godina, 2.8 posto. A u 4. valu dosad je hospitalizirano 1796 osoba, od čega je 108 djece, što je 5.5. posto.

Do šeste godine u trećem valu je bilo 1.29 posto, dok je sada 2.18 posto od ukupno hospitaliziranih.

Markotić: Svi bismo htjeli znati odgovor na to pitanje. Vidjeli ste da je razina antitijela pala na razinu prve doze. Sad smo mjerili samo razinu antitijela, nije još dovoljno razvijena stanična imunost. S jedne strane, naše tijelo i štedi, nije potrebno imati jako visoku razinu, s druge strane, treba još jedno istraživanje o tome kolika je razina stanične memorije, koliko će biti brzo potaknuta da proizvede još antitijela.

Mislim da smo manje zaštićeni nego što smo bili odmah nakon druge doze, ali smo više zaštićeni nego nakon prve doze.

Jesmo više zaštićeni, ali trebamo biti oprezni. I bit će potrebna treća doza da budemo još više zaštićeni.

Kako će se znati tko je cijepljen, a tko ne?

To su preporuke za održavanje nastave. Ovo se odnosi na pasus u kojem se kaže da je, ako nema dovoljno prostora da bude razmak 1.5 metara, bolje da oni koji su cijepljeni budu bliže, a da se oni koji nisu cijepljeni mogu držati razmaka

Mi nismo detaljno specificirali, sasvim je jasno da se na početku školske godine može vidjeti tko ima covid-potvrdu i do kad mu vrijedi.

Brojat ćemo hospitalizirane i teško bolesne. Sve drugo neće se uzimati u obzir.

Već smo puno puta rekli, svi oni koji se testiraju brzim testovima dobiju sve infektološki što im je potrebno, ali mi brojimo samo PCR testiranja. Strance ne brojimo u naše oboljele. Ni oni naše oboljele ne broje.

Po EU pravilima postoje za boje na karti dva kriterija, to su udio pozitivnih u ukupno testiranima i incidencija. Tamo je broj testiranja veći od 4 posto i oni, čim je incidencija prešla 75, postaju crveni. Udio pozitivnih u ukupno testiranima je manji od 4 i oni mogu imati incidenciju do 200.

Svi bismo željeli znati kad bi bilo najbolje cijepiti one koji su preboljeli, ali ne znamo to još, Većina naših preboljelih, koji su se cijepili u siječnju, zarazili su se između kolovoza i listopada lani.  Čini se da već mjesec, dva, tri nema nikakvih problema da se ljudi docijepe i povise razinu zaštite.

Pfizer je poslao dokumentaciju o trećoj dozi ECDC-ju i svi čekamo te podatke.

Vrlo skoro ćemo krenuti u to. Ne znamo točno datum. Prvo će to biti skupine imunokompromitirane, osobe koje su primile transplantacije ili idu na dijalizu. Vrlo skoro će sve biti.

Postoje predikcije da će brojevi rasti još neko vrijeme.

Prisutna je konstanta da su najveći broj upravo necijepljeni, to nije izmišljeno, činjenice to nedvojbeno pokazuju. Od 117 bolesnika na respiratoru njih 110 nije cijepljeno,. To je važno znati.

Svjedočimo delta varijanti, koja je dominantna, preko 99 posto čini upravo ta varijanta. Spomenut ću, bez namjere da strašim, WHO je prepoznao još jednu varijantu kao potencijalno rizičnu, to je Mi varijanta, otkrivena u Kolumbiji i Ekvadoru, koja je prisutna u Europi.

Ne bi trebalo čekati bolja vremena za cijepljenje, sad je optimalno vrijeme, možda malo i kasnimo, neće virus sam otići, to se neće dogoditi.

Poruka antivakserima: prepoznajem i dozvoljavam njihovu odluku da se ne cijepe, ali utjecati na druge i negirati više nego evidentne činjenice, to nije dobro. Negiranje učinkovitosti cijepljenja i mjera nije kažnjavanje znanosti i Stožera, to je kažnjavanje nas samih i bližnjih. Moramo pomoći jedni drugima i zajedno krenuti u znanstvenu sigurnost.

Iz dana u dan otkrivamo nove detalje koji nam pomažu u utemeljenju strategije u borbi protiv ove bolesti. I sami svjedočite da nekad nemamo odgovore jer ih nemaju ni svjetska znanost i struka. Molim sve da poklone vjeru znanosti i struci jer su oni najbolji put izlasku iz krize.

Tijekom 6 mjeseci nakon cijepljenja drugom dozom znamo se čuvati i vrlo ozbiljno shvaćamo sve mjere, ali naši djelatnici ne žive samo u bolnici. Samo 1.72 posto djelatnika koji su bili cijepljeni se zarazilo nakon cijepljenja, prije cijepljenja je to bilo 14 posto djelatnika.

Pratili smo antitijela na covid. Naš test ima graničnu vrijednost od 50 jedinica.

82 posto ispitanika su žene, a 18 posto muškarci. To su naši djelatnici, Zarazne. Prosječna dob je 43 godine.

Podijelili smo naše ispitanike u različite skupine, na one koji nisu preboljeli i one koji su bili u samoizolaciji, one koji su preboljeli covid prije cijepljenja, poslije cijepljenja, između cijepljenja.

3 i 6 mjeseci nakon druge doze cjepiva ide pad titra, to je pokazala i izraelska studija. Pokazuje da je došlo do povećanja inficiranih.

Razina antitijela 6 mjeseci nakon druge samo je malo viša nego tri tjedna nakon prve doze.

Oni koji su preboljeli imali su više antitijela.

Oni koji su preboljeli covid, nisu nakon druge doze imali rast titra. I oni bilježe pad.

Treća doza može se primiti od 4. tjedna nakon druge doze do 9 mjeseci nakon druge doze.

Osam zemalja Europe je na neki način uvelo treću dozu. Njemačka je najavila primjenu, to će biti sredinom rujna, u 13 zemalja se vodi diskusija o uvođenju, tu spada i Hrvatska. U većini se cijepe trećom dozom imunokompromitirane osobe, jedino u Austriji su nešto proširene indikacije.

Svaki pojedinac od 18 naviše se može cijepiti trećom dozom u Mađarskoj.

Po njihovim podacima, nakon treće doze je bilo manje nuspojava. Njihova studija pokazuje da ne bi trebalo biti straha od nuspojava nakon treće doze. Dolazi do smanjenja rizika i od obolijevanja i od teških simptoma.

Radi se o jednoj zemlji i jednoj studiji, bilo bi važno da imamo još ovakvih studija. ECDC ima jasan stav, oni kažu da 3. doza nije upitna, da je samo pitanje kada i koje bi skupine trebalo prvo docijepiti.

Ima još puno rupa u trajanju imuniteta. Jedan od bitnih znanstvenih doprinosa našem znanju je izraelska studija koja je završila prije nekoliko dana. Bila je prikazana na sastanku EU, pa bih ja kratko to prikazao sad.

Izrael se imao razloga zabrinuti oko porasta jer su jedna od najprocjepljenijih zemalja na svijetu. Postigli su zavidnu procijepljenost. Unatoč tome, brojke su im počele rasti.

Zaključili su da im 4. val dolazi i da imaju smanjene razine antitijela i odlučili su krenuti s 3. dozom. Oni su je prvi uveli i dosad su cijepili više od 2 milijuna ljudi trećom dozom.

Nakon treće doze, 13,14 dana nakon cijepljenja imunitet izrazito raste i relativan rizik je nešto malo više od 11 puta manji u odnosu na one koji su cijepljeni s dvije doze.

Danas smo imali 816 novih od 9658 testiranih, tjedan prije 596 novih od 9532 testirana, a tjedan prije 468 novih od 9948 testiranih. U prvih pet dana prošlog tjedna imali smo 2454 nova, a ovaj tjedan 3226, što je za 31 posto više.

Prosječna incidencija je 184.2, najniža je u Istri, najviša u SDŽ-u.

Hrvatska je trenutno na 13. mjestu na ljestvici zemalja EU, najnižu imaju Poljska i Mađarska,  najvišu Cipar i Irska.

Po smrtnosti je Hrvatska na 20. mjestu u EU, incidencija je 2057.3.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 816 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4156.

Među njima je 457 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 57 pacijenata. U odnosu na jučer na respiratoru je 10 bolesnika više, u bolnice je zaprimljeno 47 osoba.

Preminulo je 6 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 376.417 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 8355 preminulo, ukupno se oporavilo 363.906 osoba, od toga 597 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 8107 osoba.

Do danas je ukupno testirano 2.573.737 osoba, od toga 9658 u posljednja 24 sata i postotak pozitivnih je 8.45.

O cjepivu

Zaključno s 2. rujna utrošeno je 3.286.459 doza cjepiva, a cijepljeno je 42.75% ukupnog stanovništva, odnosno 51.34% odraslog stanovništva. Na dan 2. rujna utrošeno je 7759 doza cjepiva, a od toga su 4623 osobe cijepljene prvom dozom.

Zaključno s 2. rujna 1.734.997 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.624.041 osobu (1.551.462 osobe cijepljene su s dvije doze te 72.579 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 48.12% odraslog stanovništva.

Lokalni stožeri od jutra objavljuju nove brojke. Sve pratite ovdje.