MEHANIZAM za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je danas kaznu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina, koliko je dobio u prvostupanjskom postupku, neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Pogledajte kako je Karadžić reagirao kada mu je pročitana presuda:

Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH - Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.