DOVRŠENA je istraga o padu vojne letjelice koja se prije više od mjesec dana srušila na Zagreb, a Županijsko državno odvjetništvo rezultate je objavilo na presici koja je počela u 11 sati.

Bespilotna letjelica koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je naoružana aviobombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je na presici. 

Načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Zapovjedništvu za potporu OS RH bojnik Mile Tomić naveo je kako su na mjestu pada drona pronađeni ostaci aviobombe OFAB 100-120 i upaljač AVU-ET 350F postavljen na prednji dio aviobombe.

Glavna vještakinja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić“ Ivana Bačić izvijestila je da nisu uočeni tragovi vojnog ni privrednog eksploziva. Originalna aviobomba trebala bi sadržavati 40 do 46 kilograma vojnog eksploziva TNT-a.

Nedvojbeno je utvrđeno da je došlo do eksplozije, a u aviobombi bila je "visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju".

Državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić istaknuo je kako se radi o teškom kaznenom djelu protiv opće sigurnosti.

Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir Jadranko Karlušić izvijestio je kako je procijenjena šteta oko 600.000 kuna.

TEKSTUALNI PRIJENOS

Kreće presica.

Na početku ŽDO objašnjava po kojem članku Zakona drži presicu pa onda prepričava svoja stara priopćenja.

Vršena su kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i mišljenje vojne struke, kaže se. Iz ŽDO-a podsjećaju da su već objavili da su balistička vještačenja ukazala da se u letjelici nalazila bomba.

Županijski državni odvjetnik Jurica Ilić rekao je da je događaj kvalificiran kao teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

"Danas iznosimo dio koji se odnosi na pad letjelice, dok je dolazak letjelice u nadležnosti drugih tijela i tu se izvidi nastavljaju."

Riječ preuzima brigadir Jadranko Karlušić. 

Kaže kako je šteta od pada drona procijenjena na 600.000 kuna. Dodaje i kako je očevid proveden na četiri lokacije, odnosno na mjestima pada drona i padobrana. 

"Mjesto je snimljeno dronom, izuzete su snimke videonadzora koje nažalost nisu zabilježile sam pad", kaže Karlušić.

Sada govori brigadir Mario Počinok koji će više reći o padu letjelice i uzroku pada. 

O letjelici

Prvo govori o samoj letjelici.

"Letjelica je bila strogo čuvana tajna u Sovjetskom Savezu. Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje s taktičkog, operativnog i strateškog levela. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristike, leti visokim podzvučnim brzinama od 900 do 1200 km/h. Visina s kojom može povesti snimanja kreće se do 6000 metara. Broj promjena smjerova je tri. Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, lansira se pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom, a kasnije preuzima mlazni pogon", govori Počinok. 

"To je potpuno automatiziran stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja", dodaje.

O uzroku pada

"Letjelica je imala brzinu od 860 do 950 km/h, visinu je držala 1341 m cijelo vrijeme i konstantan kurs od 244 stupnja. U Hrvatski prostor ušla je u 22:57. Letjelica slijeće pomoću padobrana, ne klasično. Na osam do deset kilometara od točke udara letjelica je držala visinu od točno 1341 m i započinje svoj manevar slijetanja. Letjelica je krenula u promjenu svog uzdužnog položaja na gore, to znači da se dovodi u idealne uvjete za slijetanje. Istovremeno iz pogona se isključuje motor i aktivira se kočeći padobran u zadnjem dijelu letjelice te se on aktivira i letjelica izbacuje višak goriva. Na zadnjem radarskom zapisu letjelica je došla do visine od 1200 metara i brzine 90 km/h, što odgovara normalnoj proceduri", govori.

Sad opisuje kako izgleda normalan proces slijetanja. 

"Otkvačuje se kočeći padobran i aktivira se glavni padobran. Potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog prijeđe u horizontalni položaj, radi se novo hvatište, izvlači se retrorakete, letjelica prelazi u horizontalni položaj. Ustabilizira se normalno propadanje od 6 m/s, izbacuje se amonijak i aktivira se stajni trak. Aktivira se retroraketa, to je normalna procedura", kaže.

Prelazi na ono što se dogodilo u padu letjelice u Zagrebu.

"U našem slučaju se dogodilo da u procesu aktiviranja glavnog padobrana jednostavno nije bilo mehaničke veze između letjelice i padobrana. Retroraketa je ostala u ležištu. Posljedica je bilo isklizavanje iz padobrana."

Kaže da se retroraketa aktivirala tek pri padu i da to objašnjava bijelu svjetlost koja se pojavila. 

"Zaključak je da je letjelica bila održavana u vrlo dobrom stanju. Motor pri udaru nije radio. Kutija za snimanje je nađena bitno oštećena, ali medij na koji se snima zapis je bio potpuno uništen i nije bilo šanse za oporavak", rekao je.

Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između letjelice i glavnog padobrana, naveo je.

O bombi

Riječ preuzima bojnik Mile Tomić koji govori o bombi.

Kaže kako je na bombi pronađen upaljač i pokazuje fotografiju. 

"Nedvojbeno je utvrđeno da se radilo o krhotinama aviobombe OFAB 100-120", rekao je.

Pokazuje slike krhotina bombe. Rekao je da je bomba eksplodirala pri padu.

Sada govori Ivana Bačić, glavna vještakinja za požare i eksplozije iz Centra za vještačenje "Ivan Vučetić".

"Na fragmentima i u krateru nisu pronađeni vojni eksplozivi ni privredni eksplozivi", rekla je. "Potvrđena je prisutnost amonijaka na mjestu pada." Kaže i kako su pronađeni tragovi kerozina s letjelice. 

"Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja", rekla je Bačić.

"Prilikom udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuje nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragove kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe", kazala je.

"Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a za koji bi karakterističan bio nastanak zacrnjenja", kaže pa dodaje da sve ukazuje da u bombi nije bilo toliko eksploziva. Eksploziv ne pripada skupini tradicionalnih vojnih ili privrednih eksploziva.

"Korištena je visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju", kazala je. 

Sljedeći je na redu Zlatan Novak, sudski vještak za forenzičke 3D rekonstrukcije. 

Na temelju karakteristika i specifikacija napravljen je 3D model bombe.

Kreću pitanja novinara. 

Kako je moguće da je punjenje izgorjelo bez kemijskih tragova, da se ne zna što je unutra?

"Kad sam govorila o zacrnjenju i o vojnim eksplozivima, da su korišteni vojni eksplozivi očekivalo bi se zacrnjenje i pronalazak ostataka eksploziva. Ovo može biti cijeli niz tvari i upirati prstom u nešto bilo bi neodgovorno. Radi se vjerojatno o tvari koja je imala dovoljnu količinu kisika da pri visokim temperaturama dođe do potpune razgradnje do plinovitog stanja, tako da se ne može ustanoviti porijeklo. Ne mogu se ti plinovi razlikovati od onih koji su u zraku", rekla je Bačić.

Potvrdila je da je će pitanje o kojem je eksplozivu riječ sa strane kemijskog vještačenja ostati neodgovoreno. 

Je li tvar bila puno manje eksplozivna od standardnog punjenja s TNT-om?

"Trebala bih tu pomoć brigadira, ali mislim da je to na tom tragu".

Je li imala kompas?

"Upisuju se koordinate, radi se na inicijalnom podešavanju. Dron ide po unaprijed zadanoj ruti. Može se ravnati prema kompasnoj ruti, ali nema uređaja u letjelici. Koliko smo utvrdili, nije bilo preinaka i modernizacije", odgovara Počinok.

Zašto nisu pronađeni ostaci stabilizatora bombe?

"Prednji dio aviobombe se uvijek kod eksplozije i visoke temperature raspada u dugim linijama, a ovaj dio je zbog oblika obrade metala u manjim dijelovima. I upaljač i bomba su proizvedeni u doba SSSR-a", kaže Tomić.

Da je eksplodirala bomba sa standardnim punjenjem od 42 kg, bi li eksplozija bila jača?

"Ovisi o mjestu eksplozije, o sastavu tla. Morate uzeti sve u obzir. Na mjestu na kojem je pala mogu se poništiti neki efekti eksplozije", rekao je Tomić.

Je li letjelica bila predviđena da nekoga ubije?

"Čim je stavljena aviobomba, ona nije namijenjena svojoj osnovnoj svrsi - izviđanju", odgovara Tomić.

Možete li tvrditi da je bila organska smjesa u bombi i zašto bi je netko napunio takvom smjesom?

"Utvrdili smo tragove da nema vojnih eksploziva, a mogućnosti za druge stvari koje su mogle eksplodirati su velike", odgovara Bačić.

Je li bilo pritisaka na Centar "Ivan Vučetić"?

"Ne", odgovara Bačić.

Stojite li svi iza svega što se potpisali u ovim izvidima?

"Stojimo, ne samo u ovom, nego i u drugim predmetima", odgovara vještakinja.

Je li letjelica sletjela na inicijalno određene koordinate? Je li ovo bilo slijetanje na planirano mjesto ili greška?

"Sustav automatskog slijetanja se najvjerojatnije aktivira samo na dva načina - nestanak goriva ili zadani parametri odnosno prijeđeni kilometri. Neću ulaziti u svrhu i cilj akcije, ali je letjelica bila onemogućena da sleti u svom režimu. Ne mogu zasad reći da je bila greška jer nedostaju neki elementi."

Je li Zagreb bio konačan cilj?

"To vam ja ne mogu reći. Crna kutija je bila oštećena, a medij uništen", odgovara Počinok. 

Ali što ste utvrdili u više od mjesec dana? Je li Zagreb bio cilj?

"Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje", kaže županijski državni odvjetnik Ilić.

Ali rekli ste da je bila neka namjera s obzirom na to da je dio za sigurno slijetanje izvučen.

"Onda vi donesite neke zaključke."

Što znači da su trajne boje crvena i siva, a da su se žuta i plava boja lako ljuštile. Je li to znači da je ukrajinska letjelica?

"Ja vam mogu reći samo ono što piše u nalazu. Možemo potvrditi da je bila žuta i plava i da su to novije boje na letjelici."

Jeste li obavijestili NATO-ovog glavnog tajnika koji je tvrdio da je dron nenaoružan?"

"Nismo", odgovara Počinok.

Zašto?

"To ćemo tek vidjeti. A istraga je tek završena."

Je li letjelica mogla doletjeti i s prostora Bjelorusije?

"Letjelica je mogla doletjeti iz bilo kojeg smjera koji je u 1000 kilometara."

Gdje se u letjelici nalazila bomba?

"Po meni je bomba mogla biti samo u nosu letjelice, koristila bi i kao stabilizator, u smislu centra težišta."

Presica je završena iako su mnoga pitanja ostala neodgovorena, a kao obrazloženje za završetak presice navedeno je to da je "prekoračen iznajmljen termin u NSK".