U RATU u Iranu, obilježenom upotrebom raznih oružja, od najsuvremenijih zrakoplova do jeftinih dronova, američka je vojska prvi put borbeno upotrijebila jedno od svojih najnovijih oružja. Riječ je o Projektilu za precizne udare (PrSM), koji je korišten za napade na iranske vojne ciljeve u sklopu aktualne američko-izraelske intervencije u toj zemlji, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), admiral Brad Cooper, izjavio je nakon premijerne upotrebe da PrSM američkoj vojsci pruža "neusporedivu sposobnost dubokog udara".

PrSM je sustav oružja zemlja-zemlja namijenjen uništavanju ciljeva na udaljenostima od 60 do 500 kilometara, što je znatno više od dometa bilo kojeg konvencionalnog topničkog ili raketnog sustava. Projektile pogoni raketni motor, a do cilja ih vodi inercijalni navigacijski sustav potpomognut GPS-om.

Mogu se ispaljivati s vozila M142 HIMARS ili M270 MLRS, a nose fragmentacijsko-eksplozivnu bojnu glavu tešku 91 kilogram, dizajniranu za uništavanje velikih ili utvrđenih ciljeva.

Zamjena za zastarjeli sustav

Proizvod odjela za projektile i kontrolu vatre tvrtke Lockheed Martin, PrSM se opisuje kao "projektil za precizne udare dugog dometa sljedeće generacije". Njegov razvoj započeo je 2016. godine kao odgovor na potrebe američke vojske za novim oružjem u sklopu inicijative za razvoj preciznih udara dugog dometa. Prvi projektili isporučeni su vojsci u kolovozu 2023. godine.

Cilj inicijative bio je zamijeniti zastarjeli Taktički raketni sustav vojske (ATACMS) modernim sustavom koji nudi veće sposobnosti, poboljšanu preciznost i fleksibilne bojne glave. PrSM ispunjava te zahtjeve, a istovremeno ima manji radarski odraz, zahtijeva manje održavanja i kompatibilniji je s postojećim lanserima poput HIMARS-a i MLRS-a.

Razvoj u nekoliko inačica

Svaki projektil PrSM dugačak je nešto manje od 4 metra, promjera 43 centimetra i teži do 817 kilograma. Takav kompaktniji dizajn omogućuje da lanseri nose dva projektila umjesto jednog, što je dvostruko više u odnosu na starije sustave.

PrSM se razvija u četiri "inkrementa" ili inačice, od kojih su neke još u fazi razvoja. Prva inačica standardni je sustav koji trenutno koriste američka i australska vojska. Druga inačica, čija se isporuka očekuje 2028. godine, bit će protubrodski projektil s dometom do 1000 kilometara i većom brzinom.

Treća inačica nadograđivat će se na prethodne i bit će specijalizirana za uništavanje utvrda te lansiranje specijaliziranih dronova i kliznih bombi. Cilj četvrte inačice je povećati domet na više od 1000 kilometara, a spominje se i peta koja bi mogla uključivati autonomno lansirno vozilo.

Programu PrSM dosad se pridružila Australija, koja je nekoliko lansera kupila 2024. godine, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo razmatralo pridruživanje 2021. godine. Ponudu Norveške za kupnju nekoliko lansera SAD je odbio u siječnju 2025.

Izlazak iz sporazuma s Rusijom otvorio je put

Razvoj i upotreba projektila PrSM postali su mogući tek nakon što je 2019. godine prva Trumpova administracija suspendirala sudjelovanje SAD-a u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) s Rusijom.

Odluka o napuštanju sporazuma, čija je svrha bila spriječiti obje zemlje u razvoju projektila dugog dometa, donesena je kao odgovor na prethodna ruska kršenja. "Ne možemo više biti sputani sporazumom koji Rusija besramno krši", izjavio je tadašnji američki državni tajnik Mike Pompeo.

Sporazum je nametao ograničenje dometa od 500 kilometara za projektile koji se lansiraju s kopna. Iako PrSM ne može nositi nuklearne bojne glave, razvojem raketnog sustava sposobnog za udare srednjeg i dugog dometa SAD bi, prema nekim tumačenjima, mogao postaviti opasan presedan.