JEDNE od najpoznatijih stepenica koje vode prema zagrebačkom Gornjem gradu su Zakmardijeve stube. Povezuju Strossmayerovo šetalište s Radićevom ulicom, a do njih se dolazi uskim prolazom na čijim su zidovima mnogi ostavljali poruke simpatijama ili potpis kao trag da su tim putem nekada prošli. Tu su praksu s vremenom preuzeli i turisti.

Nedavno smo se onuda i prošetali pa primijetili da su zidovi očišćeni od brojnih grafita, iako su se u međuvremenu već pojavili novi. Čini se da je riječ o pripremi za skoru obnovu stuba.

Galerija

Grad Zagreb je, naime, u tu svrhu raspisao javni natječaj vrijedan 210.000 eura. Projekt obuhvaća uređenje cijele duljine Zakmardijevih stuba, ukupno 217,77 metara, uključujući vidikovac uz gornju postaju uspinjače te krak koji se spušta prema Tomićevim stubama.

"Rasvjeta je upitna, previše je grafita, odvodnja je u lošem stanju"

Obnova Zakmardijevih stuba, čini se, ima podršku i među građanima. "Trebaju ići u obnovu zato što su dio identiteta Zagreba, a time i hrvatskoga naroda", rekao nam je jedan prolaznik kojeg smo susreli u blizini.

Drugi ističu kako se stubama danas i ne služi velik broj ljudi, osim srednjoškolaca jer one vode prema Gornjogradskoj gimnaziji. "Skrate put. Imaju svoju povijest. Meni je uvijek lijepo proći njima i danas prođem kad god mogu", kažu.

Ipak, upozoravaju i na probleme. "Noću je rasvjeta upitna, grafita je previše, a odvodnja i žljebovi su u lošem stanju", kaže jedan Zagrepčanin. Dodaju i da su pojedine stube izlizane i napuknute te da ih treba barem malo "ušminkati".

Kada smo im rekli da je u planu njihovo uređenje, reakcije su uglavnom bile pozitivne. "Puno toga treba hitno obnavljati. Ako ima novca za razne druge stvari, onda ga mora biti i za ovo. To je dio našeg identiteta. Zbog toga dolaze turisti i ostavljaju novac", poručuju.

A koliko znače Zagrebu? "One su žila kucavica Gornjeg grada, posebno za škole i starije građane kada uspinjača ne vozi", zaključuju naši sugovornici.

Što će se raditi?

I mi smo se, stoga, popeli stubama i provjerili njihovo stanje. Na nekoliko smo mjesta zamijetili oštećenja i odlomljeno kamenje. Prema projektnoj dokumentaciji, stube se neće rušiti ni mijenjati, nego će zadržati postojeće dimenzije i izvorni izgled. Ukratko, planira se obnova, a ne rekonstrukcija. Predviđena je i detaljna provjera svake stube kako bi se utvrdilo ima li konstrukcijskih oštećenja.

S druge strane, rukohvat je dotrajao, no još uvijek funkcionalan. Prilaz je neravan i napuknut, a odvodnja je zatrpana šljunkom. Upravo zato projekt stavlja poseban naglasak na rješavanje oborinske odvodnje. Postojeće linijske rešetke od masivnog željeza pregledat će se i po potrebi zamijeniti, dok će neprimjereni elementi biti uklonjeni i zamijenjeni novima, izrađenima po uzoru na izvorne.

I prilazne staze dobit će novi izgled. Uklonit će se dotrajali asfalt, podloga izravnati, a postavit će se granitne kocke koje će se bolje uklopiti u povijesni ambijent. Radit će se na tome i da se očuva bršljan i zelenilo.

Rukohvati i ograde će se sanirati i zaštititi od korozije, a ondje gdje to neće biti moguće izradit će se replike. Zidovi će se očistiti od grafita nosači za puzavice obnoviti. Uredit će se i vidikovac uz gornju postaju uspinjače, tako da se očuvaju vidljivi ostatci bedema. Kamena ograda bit će restaurirana, a žbukani dijelovi obojeni.

Zaštićeno su kulturno dobro

"Prema projektu sanacije stuba planiraju se urediti i sanirati postojeće stube tako da će se oštećeni dijelovi zamijeniti dok će se s prilaznih staza (šetališta) asfaltna podloga zamijeniti granitnim kockama. Procijenjena vrijednost radova za obnovu stuba iznosi 210.000 eura bez PDV-a. Uređenje Zakmardijevih stuba nadovezuje se na niz već provedenih i aktualnih projekata na Gornjem gradu.

Nedavno je nakon cjelovite obnove ponovno otvoren zapadni dio Strossmayerovog šetališta, koje je dobilo novo opločenje, rasvjetu, uređeno zelenilo i urbanu opremu. Istodobno, u tijeku je i druga faza revitalizacije Uspinjače. Obnavlja se trasa i postaja, ugrađuje nova kabina i suvremeno postrojenje, a završetak radova planira se uskoro", kazali su nam iz gradske uprave.

Stube su, inače, svoje ime dobile po Ivanu Zakmardiju, pravniku i jednom od utemeljitelja Hrvatskog zemaljskog arhiva. Nastale su prema ideji arhitekta i urbanista Milana Lenucija te su nekada bile najveće u Zagrebu, a zvali su ih i Sveučilišne stube.

Danas imaju status zaštićenog kulturnog dobra i nalaze se unutar Povijesne urbane cjeline Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. To znači da se svaki zahvat, uključujući i planiranu obnovu, mora provoditi uz suglasnost konzervatora i u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.