VIJEĆE za elektroničke medije (VEM) ostalo je bez troje članova kojima je 14. siječnja istekao produženi mandat te će do imenovanja novih članova održavati sjednice u krnjem sastavu i donositi valjane odluke samo ako za njih glasuju sva četiri preostala člana vijeća.

Članovima VEM-a Aniti Malenici, Vanji Gavranu i Davoru Mariću istekao je mandat lani u srpnju, no zakonski je bio produžen za šest mjeseci jer Hrvatski sabor na prijedlog vlade nije imenovao nove članove iako je javni poziv za prijave kandidata bio objavljen još krajem travnja.

Ministarstvo kulture i medija potvrdilo je Hini još u lipnju da je za tri člana VEM-a bilo zaprimljeno 27 prijava istaknuvši i kako će Vlada RH svoj prijedlog imenovanja uputiti Hrvatskom saboru u zakonom propisanoj proceduri.

No, neimenovanjem novih članova, trenutačni sastav vijeća ima samo četiri člana: Josip Popovac, predsjednik VEM-a i ravnatelj Agencije za elektroničke medije, njegov zamjenik Robert Tomljenović te dvoje članova Damir Bučević i Katija Kušec.

U VEM-u, pak, ističu da izbor novih članova nije u nadležnosti Agencije za elektroničke medije, budući da, prema odredbama Zakona o elektroničkim medijima, predsjednika i članove VEM-a imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog vlade.

Četiri člana vijeća čine potrebnu većinu za donošenje odluka

'''Agencija i Vijeće za elektroničke medije posluju neometano budući da su uvjeti za njihov rad sukladno Zakonu o elektroničkim medijima ispunjeni. Četiri člana vijeća čine potrebnu većinu za donošenje odluka. Sjednica vijeća može se održati ako joj prisustvuje natpolovična većina članova '', ističe se u odgovoru VEM-a Hini.

Vijeće za elektroničke medije neovisno je regulatorno tijelo u području elektroničkih medija, a osnovne zadaće su mu, između ostaloga, donošenje odluka o dodjeli, ali i oduzimanju koncesija i dopuštenja, izricanje opomena u slučaju nepoštivanja odredaba zakona te osiguravanje nadzora programa pružatelja medijskih usluga.

VEM je, osim toga, u suradnji i s Ministarstvom kulture i medija nositelj nedavno predstavljenog "kapitalnog" medijskog projekta – uspostave provjere točnosti informacija u sklopu mjere "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka" vrijednog čak 45 milijuna kuna.

U sklopu tog projekta planirana je uspostava mreže fact-checkera za provjeru točnosti objavljenih vijesti u borbi, kako se ističe, protiv "informacijskih poremećaja" u suvremenom društvu.