VISOKI upravni sud potvrdio je raniju presudu prema kojoj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ne mora vratiti 18 milijuna kuna navodnog poreznog duga na nepotrošene donacije iz njegove predsjedničke kampanje 2009.

Bandićeva odvjetnica Hini je danas potvrdila da je Visoki upravni sud odbio žalbu Porezne uprave na nepravomoćnu presudu Upravnog suda koji je u siječnju presudio u Bandićevu korist.

"Prije osam mjeseci Županijski sud u Zagrebu je obustavio postupak protiv Bandića za dio optužnice u aferi Agram koji se odnosio na financiranje predsjedničke kampanje i plaćanje poreza 2009. i 2010. Pojasnio je kako je riječ o pravnom pitanju te da se o tome vodi upravni spor i da kazneni sud ne može odlučivati o upravnim sporovima", kazala je Vržina Hini. Dodala je i da se USKOK žalio na tu odluku Županijskog suda te se sada čeka odluka Vrhovnog suda.

Bandićeva odvjetnica dodaje da je njezin branjenik pokrenuo upravni spor protiv Ministarstva financija u kojem je nekoliko pravnih stručnjaka zauzelo stav da nije bilo zakonske prepreke ni ograničenja da prima donacije, a što su kasnije podržali Upravni sud i Visoki upravni sud.

Bandiću je bila blokirana imovina

Vržina je pojasnila da je u tužbi Upravnom sudu istaknula kako se novac za kampanju uplaćivao od 18. studenog 2009. do 5. lipnja 2012. te da su sve donacije utrošene namjenski.

"Svaka prikupljena donacija trošila se za zatvaranje troškova predsjedničke kampanje, što znači da je svaki novac koji je bio uplaćen kao donacija odmah bio utrošen za zatvaranje računa te su tim novcem podmireni svi troškovi kampanje, a pritom Bandić ništa nije stavio u džep", rekla je Vržina.

Gradonačelnikova braniteljica dodala je da su USKOK i Porezna uprava zauzeli stav da je zakonom bilo propisano do kada se novac za kampanju može prikupljati te da je Bandiću na temelju USKOK-ove optužnice za nelegalno financiranje kampanje bila blokirana imovina.

Uz to, Vržina je podsjetila kako Bandić vodi i upravni spor zbog odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje mu je u studenom 2017. izreklo najveću moguću zakonom propisanu sankciju od 40.000 kuna, jer je primitkom dara od fizičkih osoba od 14. ožujka do 13. svibnja 2011., u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna, povrijedio odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Prema njezinom mišljenju, zaključci Povjerenstva temelje se na nepravomoćnim odlukama upravnih tijela i samim time su neosnovani, a istovremeno se narušava i načelo presumpcije nevinosti. I taj predmet se nalazi na Visokom upravnom sudu, zaključila je Vržina.