VLADA je danas prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta. 

Plenković je objavio i kako se za ovu godinu projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto.

>> Sjednica vlade:

Plenković je na početku sjednice kazao kako je Hrvatska imala jako dobar odgovor na korona krizu.

"Svi koji prate taj proces moraju shvatiti što je bila alternativa", kazao je i dodao da mjere nisu bile prestroge.

Kazao je da se na sastanku Europskog vijeća govorilo i o turizmu. "Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, da dođe do komunikacije. Ako istu sliku imaju Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima i otvaranju granica", kazao je premijer.

Čestitao je Praznik rada i napomenuo kako je sutra obljetnica Bljeska, koju će predstavnici vlade obilježiti.

"Tu ćemo poslati važan signal koji vlada cijeli mandat daje prema dignitetu Domovinskog rata i žrtve svih onih koji su poginuli za slobodu Hrvatske - hrvatskim braniteljima, vojnicima, policajcima. Ova će obljetnica biti u posebnim okolnostima zbog epidemije, no i ona će biti dostojanstvena i obilježena kako treba", rekao je Plenković na sjednici vlade.

Premijer se osvrnuo na dosadašnji vladin angažman u borbi protiv koronavirusa, ocijenivši da su ostvareni jako dobri rezultati.

"Trendovi usporavanja zaraze i ostanka novozaraženih uglavnom na dvoznamenkastom, i to malom broju, te jednoznamenkastom broju, veliko su ohrabrenje i potvrda da je naša politika zdravstveno-restriktivnih mjera učinila ono što je najbitnije", ustvrdio je.

Pritom je istaknuo kako bi, da su dopustili život i gospodarske aktivnosti kao prije epidemije, brojke umrlih i zaraženih te opterećenje u bolnicama bili takvi da bismo imali zdravstvenu i političku krizu.

Vlada je bila čvrsta, pravodobna i brza u mjerama i znala je što radi, ustvrdio je dodavši kako je napravila "jedino što odgovorna vlada treba i mora učiniti".

Vezano za obnovu nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka i sastanak s predstavnicima Grada i drugim dionicima, Plenković je rekao da se ubrzano radi na zakonskom prijedlogu kao okviru za rješavanje tog problema.

Vlada očekuje pad BDP-a od 9,4 posto

Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta. 

Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja; investicijska politika okrenuta budućnosti; poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom; unaprjeđenje javne uprave; poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava; obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada; jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije; poticanje demografske revitalizacije; unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Provedba mjera predviđena je kroz 75 aktivnosti.

U Programu je definirano i deset mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

"2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto", kazao je Plenković. "Nastojat ćemo sa svim aktivnostima vratiti se na tračnice po kojima smo vozili prije pandemije. To je ujedno i najveći godišnji pad od rata. Pad BDP-a u krizi 2009. bio je 7,3 posto", dodao je.

Nacionalni program reformi

Ministar Zdravko Marić sada će predstaviti mjere Nacionalnog programa reformi.

"Iz 2019. godine finaliziramo program, u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija", rekao je ministar Marić. 

"Program konvergencije ima ključna tri područja: međunarodno okruženje i covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije", kazao je Marić. "Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak", nastavlja ministar Marić. "Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa", rekao je i dodao da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija.

2021. rast BDP-a za 6,1 posto

"Za razinu cijele 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Iduće godine procjena rasta BDP-a je 6,1 posto. Sve izuzev državne potrošnje ove godine će padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima", objašnjava Marić.

Očekuje se da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije. "Pad potrošačkih cijena za 0,3 posto", kazao je Marić. "Očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto", dodao je.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv covida-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Prijedlog akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva

Vlada je prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži  deset mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao kako je Akcijski plan dio reformskog paketa vlade za poticanje gospodarskog rasta i sastavni dio Nacionalnog plana reformi u okviru europskog semestra.

Njegovom provedbom ispunit će se mjera iz akcijskog plana RH za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM) II i bankovnoj uniji.

"Akcijski planovi za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2017., 2018. i 2019 godinu obuhvaćaju obveze čije administrativno opterećenje za gospodarstvo iznosi 12,4 milijarde kuna, a provedbom svih mjera iz ta tri akcijska plana otvorit će se prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna, odnosno smanjenje izmjerenih obveza za 21,86 posto", kazao je Horvat.

Do sada je, kako je naveo, provedeno 387 mjera iz sva tri akcijska plana s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna, čime je već ostvareno smanjenje izmjerenih obveza na razini 17,47 posto.

"Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna", rekao je Horvat.

Temeljem podataka prikupljenih od poduzetnika o postupcima koji najviše opterećuju poslovne subjekte Akcijski plan sadrži ukupno 10 mjera daljnje optimizacije i digitalizacije administrativnih postupaka, rekao je Horvat. 

Te mjere su optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja; digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja; elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad.

Tu su i uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada; pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada; digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe, uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova, digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije i uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik.

Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjeru uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik, i to u vrijednosti od 487,9 milijuna kuna.

Slijedi mjera uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada s rasterećenjem od 118 milijuna kuna, potom mjera digitalizacije postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad s rasterećenjem od 25,5 milijuna kuna.

Više od 22,6 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz mjeru digitalizacije postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja, a 15,4 milijuna kuna rasterećenja planirano je kroz mjeru pojednostavljenja administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada.

Beroš o popuštanju mjera u zdravstvu

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da je u Hrvatskoj postotak pozitivnih na koronavirus u odnosu na broj testiranih i dalje u padu te sada iznosi 5,98 posto.

Od ukupno 34.476 osoba testiranih na koronavirus pozitivno je trenutno 2062, odnosno 5,98 posto, a u odnosu na prošli tjedan taj postotak je manji za 1,08 posto.

Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba.

Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene.

U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera Stožera civilne zaštite, rekao je Beroš.

Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme, kazao je.

U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijem pacijenata.

Zbog poštivanja smjernica pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme - rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.

Božinović: Više od 5000 nadzora provedbe epidemioloških mjera

U dosad izvršenih više od 5000 pojedinačnih nadzora najveći broj upozorenja odnosio se na neosiguravanje uvjeta rada sukladno epidemiološkim mjerama, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović, voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite, je na sjednici Vlade kazao kako je na temelju procjene epidemiološke situacije zaključeno da nema potrebe za dodatnim zdravstvenim kapacitetima u sportskim objektima pa je započelo njihovo pražnjenje.

Naveo je kako je smanjen broj angažiranih ljudi u snagama sustava civilne zaštite i sada iznosi 14.340, dok se 3000 policajaca na dnevnoj bazi bave isključivo poslovima suzbijanja širenja koronavirusa.

Trenutno je aktivno 17 objekata za karantenu u kojima se nalazi 58 osoba, od kojih su 39 hrvatski državljani.

Ministar je dodao da je ukupno repatrirano 1787 hrvatskih državljana, a očekuje se repatrijacija još 271 hrvatskog državljanina Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata,Italije i Sjedinjenih Američkih Država.

Božinović je izvijestio da je broj zahtjeva za propusnicama značajno pao. ''Od 29. travnja je izdano 1,8 milijuna propusnica, a njih 1,2 milijuna je isteklo, dok je njih pola milijuna još uvijek aktivno'', zaključio je.

Ograničena cijena maski

Vlada je ograničila najvišu maloprodajnu cijenu zaštitnih maski za lice na 12 kuna. 

Vlada je, naime, dopunila svoju Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, kojom je u svrhu osiguravanja zaštite zdravlja i života ljudi uslijed epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 te dostupnosti zaštite građanima Hrvatske, maloprodajnu cijenu zaštitnih maski ograničila na 12 kuna. 

Ujedno je zadužila Državni inspektorat da u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pripremi predložak deklaracije, odnosno informaciju o proizvodu maske za lice, a sukladno odredbama propisa kojim se uređuju predmeti opće uporabe.

"Budući da pokretanje gospodarske aktivnosti znači intenzivnije kretanje građana, nužno je omogućiti dovoljan broj maski za lice za zaštitu i prevenciju širenja virusa u trgovinama, javnom prijevozu i drugim javnim prostorima, ovisno o donesenim mjerama vlade", rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, dodajući da se revidiranjem vladine odluke o kontroli cijena želi omogućiti dostupnost potrebne zaštitne opreme. 

Vlada je sredinom ožujka donijela Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, a s ciljem sprječavanja monopolističkog određivanja cijena, a njome su obuhvaćeni osnovni prehrambeni proizvodi, sredstva za higijenu, zaštitna odjeća, medicinske potrepštine i sl.

Tom su odlukom iz ožujka mjere kontrole cijene uvedene primjerice za brašno, mlijeko i mlijeko u prahu, jaja, šećer, sol, rižu, tjesteninu, svježe meso, ribu, voće i povrće, mesne i riblje konzerve, jestivo ulje, dječju hranu i pelene, vodu za piće. Također su obuhvaćeni i deterdženti za rublje i suđe, sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrirani alkohol), zaštitni kombinezoni i druga zaštitna i medicinska odjeća i obuća, zaštitne naočale i viziri, zaštitne rukavice i navlake za cipele, zaštitne maske (kirurška, FFP2, FFP3), respiratori/transportni ventilatori, lijekovi i medicinski proizvodi te posteljno i ostalo rublje za zdravstveni sustav. Najvišom cijenom tih proizvoda smatra se ona na dan 30. siječnja 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila zaraznu bolest covid-19 uzrokovanu virusom SARS–CoV-2 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, utvrđeno je odlukom iz ožujka.

Žurna procjena tržišne vrijednosti tri matična soja virusa

Vlada je donijela odluku o žurnoj procjeni tržišne vrijednosti i izradi studije korištenja imovine u vlasništvu države i to tri matičnih sojeva virusa koje je proizveo Imunološki zavod još prije 50-ak godina.

Riječ je o 630 ampula matične serije virusa morbila Edmonston – Zagreb, cjepivu protiv morbila, 885 ampula matične serije virusa rubela RA 27/3, cjepivu protiv rubeole te 875 ampula matične serije virusa parotitisa L – Zagreb 2/03, cjepivu protiv parotitisa, koje je Imunološki zavod proizveo 1967., 1968. i 1978. godine.

Ti sojevi predstavljaju neprocijenjenu pokretninu u vlasništvu države jer nisu bili procijenjeni u temeljni kapital Zavoda u postupku njegove pretvorbe i privatizacije.

Vlada je zadužila ministarstva zdravstva, gospodarstva, poduzetništva i obrta te državne imovine da procjenu obave najkasnije u roku od 90 dana te da u roku od 30 dana od procjene tržišne vrijednosti izrade studiju korištenja tih cjepiva u svjetlu mjera donesenih radi borbe s pandemijom koronavirusa, uvažavajući Nacionalni plan opskrbe Republike Hrvatske lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2019. – 2022, izvijestio je ministar državne imovine Mario Banožić.

Odluka je donesena s obzirom na to da je rješavanje pitanja ponovne proizvodnje imunoloških lijekova i lijekova iz ljudske plazme s ciljem stjecanja neovisnosti opskrbe i očuvanja zdravlja građana strateško opredjeljenje države.

U hitnu saborsku proceduru vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se, osim usklađivanja s direktivama EU, provodi i usklađivanje sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju, kojima će se ubrzati postupanje u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobara.

Uvodi se, naime, obveza komuniciranja između svih nadležnih tijela elektroničkim putem, primjenom elektroničkog programa e-Dozvola.

Izmjenama i dopunama zakona uređuje se i brže postupanje Ministarstva kulture u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potres, požar, poplava i druge izvanredne okolnosti) kojima je prouzročena šteta na kulturnim dobrima.

"To će omogućiti i brže postupanje u procesu obnove zaštićene cjeline Grada Zagreb", istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.