PLENKOVIĆEVA vlada je s 200 tisuća kuna od ove godine htjela natrag privući sve koji su iselili u inozemstvo tražeći bolji život. U mjesec dana, doznaje RTL, privukli su samo jednu osobu. Za ovu mjeru vlada je osigurala milijardu i 20 milijuna kuna. Ovim tempom do kraja godine u Hrvatsku bi se moglo vratiti 12 ljudi.

No iz vlade poručuju da će ih se vratiti gotovo pet tisuća te da je rano za donošenje bilo kakvih zaključaka. Svim iseljenima su poručili da je ponuda i dalje na stolu, piše RTL.

"Smatram mjeru bezobraznim udarcem svima koji ostaju u Hrvatskoj"

Eva Feldman se u Portugal odselila prije četiri godine i smatra kako sama mjera za povratak nije dovoljna.

"Smatram ovu mjeru jednim bezobraznim udarcem za sve one koji ostaju u Hrvatskoj, rade i trude se usprkos svemu. Razmislila bih o povratku natrag u Hrvatsku jedino kad bi se novci uložili u borbu protiv korupcije i nepotizma."

Anamarija je sa suprugom i djecom za boljim životom pobjegla u Irsku. Tamo je već osam godina. Nezaposlenost, uvjeti rada, stambeno pitanje glavni su razlozi iseljavanja.

"Ovdje se firma otvori online za 20 eura"

"Bila sam 10 godina obrtnica u Hrvatskoj i to je jedno užasno iskustvo. Bespovratne poticaje ne bih nikad prihvatila. Za jedne takve u Hrvatskoj bi bila i jamac. Na kraju zato što biznis nije opstao uzeli su nam i poticaje i dvije tisuće eura kamate", kaže.

"U Irskoj sam također obrtnica i ovdje je sve puno jednostavnije, davanja nisu niti slična. Ako je biznis na početku, nemate nikakvih davanja. Otvorite ga online za 20 eura", dodaje.

Aladrović: Tek za godinu dana možemo pričati o rezultatima mjere

Josip Aladrović kaže da će se rezultati mjere moći evaluirati tek nakon godinu dana.

"Mi ćemo tek nakon godinu dana moći evaluirati i reći je li ta mjera bila dobra, je li polučila ekonomski i demografski rezultat koji smo htjeli. Sada je prerano donositi zaključke", kaže Aladrović.

Vladinu mjeru komentirali su Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih te demograf Damir Strmota. Poručili su da ljudima treba ponuditi više novca za njihov povratak.

"Radi se o mjerama koje realno nemaju neki učinak na povratak"

Na pitanje je li poraz ove vladine mjere to što se za nju u mjesec dana prijavila samo jedna osoba, Strmota odgovara: 

"To je očekivano, svi su govorili da se radi o mjerama koje realno nemaju neki učinak na povratak. Treba pitati mlade ljude, jer većinom su otišli mladi, zašto su otišli? Prije svega to je pitanje egzistencije, radnog mjesta i uređene države. Puno više treba ponuditi od neke mjere, i ljudi više ne vjeruju u obećanja."

Kada se razgovara o tome što mladima treba ponuditi da bi ostali u Hrvatskoj, Majstorić kaže da je važno urediti poslovnu klimu za investicije, poboljšati radne uvjete na tržištu rada, omogućiti kvalitetnija radna mjesta i veće plaće. 

"Tu je i stambeno zbrinjavanje kako bi mladi mogli planirati život, potom obiteljsku politiku usmjerenu na podršku roditeljima i usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i skrb o djeci".

"Nedostaje vizija i suglasnost oko populacijske politike"

Demograf Strmota ranije je bio u administraciji koju je napustio kada je zaključio da od demografskih mjera "nema ništa". Na pitanje je li se nešto u međuvremenu promijenilo, kaže da se guraju sporadične mjere i dodaje: "Ali kao da nedostaje vizija i suglasnost oko populacijske politike."

Rekao je da se pokušava nešto napraviti na lokalnoj razini i uglavnom su to financijske mjere. "Mi demografi cijelo vrijeme pokušavamo osvijestiti da nije samo problem financija, dominantno jest, ali to je cijela sociopsihološka dimenzija. Treba puno više stvari osim samo dati novac."

Na pitanje zašto se na tome ne radi, odgovara: "Kad gledamo duži period - to je od osobnog animoziteta prema demografiji, stava da je to rasipanje novca, do kratkog trajanja mandata, a treba dugoročno zapeti i nadstranački raditi. Praktički treba imati i smjernice iz Europe i svijeta, a onda će i naši političari reći - aha možda bi trebali i mi nešto raditi."

"Decentralizacija bi pomogla da se mladi zadrže u svojim sredinama"

Majstorić je na pitanje planira li možda on napustiti Hrvatsku, odgovorio da to ne namjerava, ali da razmišlja o migraciji unutar zemlje. "Vjerojatno ću trajno iseliti iz Slavonije jer Slavonija ne može ponuditi radna mjesta i najčešće ljudi sele u Zagreb i okolicu te primorska naselja", rekao je Strmota. 

Demograf Majstorić smatra da bi decentralizacija pomogla da se mladi zadrže u svojim sredinama te je naveo primjer dobre prakse iz Biograda: "Počelo se mladima iz većih gradova omogućavati da dođu i da žive jeftino, to je dimenzija stambene politike. Veliki dio obiteljskog budžeta nosi stambeni dio - najam, krediti, treba mlade rasteretiti..."

Majstorić smatra da je za sve potrebna politička volja, financije, vrijeme i dijalog, svojevrsni konsenzus.  "Pokazali smo danas da i mladi brinu o tim temama, a do sad su o tome govorili znanstvenici. Očekujemo inicijativu vlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i poslodavaca te sindikata kako bi se stvorilo ozračje da mladi ostanu i zasnivaju obitelji i da se oni koji su nedavno odselili - vrate", rekao je Majstorić.