VLADA je sukladno pravilima Europskog semestra usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, prema kojemu bi gospodarski rast u 2026. trebao iznositi 2,7 posto, inflacija 2,8 posto, a proračunski manjak 2,9 posto BDP-a, uz nastavak pada javnog duga na 56 posto BDP-a.

U nacrtu se projicira gospodarski rast koji se očekuje na razini od 3,2 posto u 2025. godini i 2,7 posto u 2026. 

Što se tiče komponenti gospodarskog rasta, on je prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca u 2025. temeljen prije svega, na doprinosu domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje, ali i državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital.

Realni rast BDP-a u 2026. bit će, kako je rekao, ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos inozemne neto potražnje ostati negativan, iako znatno slabiji nego u 2025., a doprinos promjena zaliha bit će neutralan. 

Usporavanje nominalnog rasta plaća i inflacije

Ove godine, kao i u sljedećoj, anketna stopa nezaposlenosti kretat će se otprilike na razini od oko pet posto, rekao je Primorac, a nominalni rast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama usporit će s 10,4 posto ove godine na 5,8 posto u sljedećoj godini, iako će ga, kako je rekao, "i dalje karakterizirati relativno snažna dinamika velikim dijelom uslijed manjkova na tržištu rada.(

Inflacija bi trebala usporiti, i to s 3,7 posto u 2025. na 2,8 posto u 2026. godini.

Što se tiče fiskalnog okvira, naveo je kako će 2026. godinu obilježiti kretanje prihoda u skladu s projiciranim gospodarskim rastom, dok će rashodna strana biti određena osiguravanjem adekvatnog standarda građana, posebice ranjivih slojeva, te poticanjem okružja za zasnivanje obitelji i kvalitetu života.

Europska sredstva i dalje stižu

Vlada očekuje da će investicijska dinamika u znatnoj mjeri biti poduprta europskim sredstvima kao i do sada, poglavito iz mehanizma za oporavak i otpornost, ali isto tako i sredstvima višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027. Riječ je o ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu infrastrukturu, isto tako i u prometnu i komunalnu infrastrukturu, te općenito u energetiku, energetske projekte i projekte vezane uz digitalizaciju.

Uzevši u cjelini, fiskalna kretanja rezultirat će prema očekivanjima Vlade proračunskim manjkom od 2,9 posto BDP-a u 2026. godini. Vlada očekuje da će javni dug u nominalnoj vrijednosti bruto domaćeg proizvoda s 57,4 posto u 2024. na 56,3 posto u 2025. godini, dok će u 2026. iznositi 56 posto. 

Proračunskim planom za 2026. godinu se prema riječima premijera Andreja Plenkovića potvrđuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike.

"Hrvatska i dalje ima investicijski rating na razini A po sve tri agencije za kreditni rejting. Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude  i moderniziranje i transformiranje države, a sve sa ciljem podizanja kvalitete života naših sugrađana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike", rekao je Plenković.