VLADI bi u idućih deset petnaest dana trebalo biti predloženo nekoliko ugovora vezanih za projekt internetizacije državne uprave, a jedan od njih, i to ugovor o uspostavi računalnokomunikacijske mreže za cjelovite potrebe državne uprave, sklopio bi se sa Hrvatskim telekomom, najavio je danas potpredsjednik Vlade Goran Granić.

Ured za internetizaciju i povjerenstvo za internetizaciju taj koncept razvijaju već duže vrijeme, a prvi korak u njemu je uspostava računalne mreže koja bi obuhvatila sva tijela državne uprave i županije, u budućnosti i lokalne jedinice, kao i sudstvo, zdravstvo i slično, a koji bi na zajedničkim standardima razvijali svoje sustave.

Koncept koji se priprema, za sada još uvijek na stručnoj razini, a narednih bih se tjedana predložio i Vladi, predviđa da se u provedbu uključi nekoliko institucija. Tako bi, kaže Granić, Financijska agencija (FINA) bila zadužena za koordinaciju sadržajnog, softverskog dijela projekta, dio poslova radio bi sadašnji zagrebački Gradski zavod za automatsku obradu podataka koji bi se transformirao u Agenciju za razvoj informatičkog sustava (u suvlasništvu države i grada Zagreba), dok bi HT bio zadužen za uspostavu računalno-komunikacijske mreže.

Obveze i zadaće svakog od sudionika projekta regulirale bi se posebnim ugovorima s Vladom.

Na najavu sklapanju ugovora s HT-om već su pristigli neki prigovori o navodnom ´čuvanju monopola HT-a´.

No, Granić odbija takve optužbe objašnjavajući da je HT za sada jedini operater u fiksnoj telefonskoj mreži i ima potrebnu infrastrukturu, te ističući da nikakvih ograničenja neće biti u mobilnoj telefoniji i među pružateljima Internet usluga.

Potpredsjednik Granić ističe i da se predviđa da ugovor s HT-om bude na tri godine, uz mogućnost produženja za još dvije godine, a HT bi se obvezao i na investiranje 76 milijuna kuna u izgradnju računalno-komunikacijske mreže.

Prema iznijetim podatcima državna uprava sada se koristi sa 40 tisuća terminala, a predviđa se da će se u tri godine taj broj utrostručiti, te da bi oko 80 posto ljudi koji rade u državnoj upravi za svoj rad koristilo terminale.

Svoju investiciju HT bi pak ´pokrio´ naplatom svoje usluge jer država, kaže Granić, za sve usluge HT-a godišnje plati oko 140 milijuna kuna.

S ugovorom koji bi se potpisao cijena usluge za državnu upravu generalno bi se smanjila za 11 posto, ali kako se očekuje veći promet procjenjuje se da bi konačni iznos ostao isti (140 milijuna kuna).

Granić ističe da Vlada već duže vrijeme radi i na racionalizaciji poslova pa će se tako umjesto pojedinačnih ugovora ići na objedinjavanje ugovora za cijelu državnu upravu za različite vrste usluga, npr. s oba operatera mobilne telefonije (HT-om i VIP-netom).

Vlada je objedinila i nabavu računalne opreme pa se ide na zajednički natječaj za cijelu upravu, a najavljuje se i prva aukcijska nabava te opreme.

Potpredsjednik Vlade smatra da bi dobro došla i pojava novog operatera u fiksnoj telefonskoj mreži, te da je sada dobar trenutak i za raspisivanje natječaja za treću GSM mrežu.