POČEO je lov državnih inspektora na male poduzetnike iz uslužnih grana. Na meti su primarno frizeri i kafići. Premijer Plenković u utorak je rekao da je Državni inspektorat izdao 151 novčanu kaznu ukupne vrijednosti 234.000 eura onim poslovnim subjektima za koje je procijenio da su koristili nepoštene poslovne prakse, odnosno iskoristili uvođenje eura za povećanje cijena.

Na tretman inspektorata požalila se jedna vlasnica frizerskog salona u Facebook grupi Udruge Glas poduzetnika. Tvrdi da su se inspektori fokusirali na cijene koje je zaokružila na više, a ignorirali one koje je zaokružila na niže.

Poskupljenje je opravdala povećanjem troškova Čistoće s 95 kn na 160 kn u listopadu te cijene električne energije s 360 kn u ožujku na 980 kn u rujnu. Tvrdi i da je povećala bruto plaće od 1. siječnja 2023. za 8 posto.

Inspektori su, kako kaže, ignorirali njene argumente za povećanje nekih cijena te izdali kaznu od 1990.84 eura za pravnu osobu (frizerski salon) te dodatnih 1327.27 eura za odgovornu osobu, ukupno 3318.11 eura.

Vlasnica salona za Index: Kazna je abnormalna. Nemoralna

Indexu se naknadno javila vlasnica salona Sabina Samardžija i komentirala situaciju.

"Nema se tu što puno za reći. Gospođa koja je došla u inspekciju je bila sasvim korektna. Došla je za vrijeme mog radnog vremena, u tom trenu sam bila u poslu. Nisam joj se mogla maksimalno fokusirati.

Ona je pisala svoje, tražila je od mene podatke koje sam joj bila u mogućnosti dati, a vezano za cijene, vezano za račune od prethodnog mjeseca i ovog mjeseca. Uspoređivala je, donijela je zaključak koji je", kazala je žena za Index.

"Izjavu smo skupa potpisale. Izjava nije išla ni na moju štetu ni na moju korist, bila je činjenično onakva kakva je. A to je da su neke cijene povećane od 8 do 30 centi, a druge su spuštene za duplo više, baš da se zaštiti potrošače", kazala je žena za Index.

"Drugo, o njoj nemam ništa loše za reći. Znam da joj je bilo neugodno, korektno je radila svoj posao, bila je strpljiva, čekala da ja završim svoje. I to je to", rekla je. "Šokirala me kazna kad sam je dobila u utorak, bez nekog upozorenja, odmah krivnja. Veličina kazne je abnormalna, nenormalno visoka. Zato sam se odlučila pristupiti UGP-u", rekla je žena za Index.

Što piše u Prekršajnom nalogu?

U Prekršajnom nalogu se navodi da je tržišna inspektorica Državnog inspektorata 10. siječnja 2023. obavila inspekcijski nadzor, kojim je utvrđeno da je u prostorima gdje se obavlja djelatnost frizerskih usluga zatečen novi cjenik od 31. prosinca 2022., u kojem je vidljivo da su povećane cijene nekih usluga.

Usluga bojanja i frizure kratke kose do 50 ml je do kraja 2022. naplaćivana po cijeni od 150 kn, što bi preračunato u eure trebalo iznositi 19.91 euro. No cijena je zaokružena na 20 eura ili 150.69 kn, što je povećanje za 0.45 posto.

Cijena usluge ženskog šišanja je do 31. prosinca 2022. iznosila 50 kn, što bi preračunato trebalo iznositi 6.64 eura. Ali novim cjenikom, koji je na snazi od 1. siječnja 2023., cijena je zaokružena na 7 eura, odnosno 52.74 kn, što je povećanje od 5.42 posto.

Za navedena zaokruživanja inspektorica je zaključila da se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi i nije priznala obrazloženja vlasnice frizerskog salona kao opravdana za povećanje cijena. Opravdanje je navedeno u Prekršajnom nalogu, a kao razlozi se navode povećanje cijena struje, vode, odvoza smeća i repromaterijala.

Što kaže Zakon o zaštiti potrošača

Prekršajni nalog izdan je na temelju Zakona o zaštiti potrošača, kojim se utvrđuje zaštita ekonomskih interesa potrošača, pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na pravnu zaštitu potrošača, pravo na informiranje i izobrazbu potrošača, pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa te pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje njihovih predstavnika u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihovog interesa.

Zavaravajuće radnje definiraju se kao "Poslovna praksa... ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti... čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio."

Kao osnovu za izdavanje kazne inspektorica navodi koncept nepoštene, odnosno agresivne poslovne prakse. U smislu Zakona o zaštiti potrošača takvim ponašanjem se smatraju zavaravajuće radnje, zavaravajuća propuštanja, zavaravajuća poslovna praksa, uznemiravanje, prisila ili nedopušten utjecaj.

Vlasnica je nedugo nakon toga objavila da podnosi prigovor na izdani Prekršajni nalog, uz napomenu da u takvim situacijama ne treba vratiti cijene na staro jer se time priznaje da su cijene podignute zbog eura.

Oglasio se Državni inspektorat

U priopćenju za medije Državnog inspektorata navodi se da je do 19. siječnja obavljeno ukupno 1145 nadzora. U 25.2 posto obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju (njih 163), utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca 2022. godine.

U 87 slučajeva utvrđena je nepoštena poslovna praksa neopravdanog povećanja cijena, od čega u 53 slučaja u uslužnim djelatnostima, 19 u djelatnosti trgovine na malo pekarskim proizvodima te 15 u ostaloj trgovini na malo.

"Prosječno neopravdano povećanje cijena usluga je 20 %, a u pojedinim slučajevima povećanja doseže i 126 %. Tako je primjerice inspekcijskim nadzorom utvrđeno povećanje fotografskih usluga od 57 %, pojedinih frizerskih usluga od 126 %, usluge privatnog parkiranja od 25 %, usluga samoposlužnih autopraonica od 50 % i sl.", navodi se u priopćenju.

U djelatnosti trgovine na malo prosječno je povećanje cijena zbog uvođenja eura iznosilo 17 posto za kontrolirane proizvode, kao što su pileće i pureće meso, suhomesnati proizvodi, voda, sok, jaja, konditorski proizvodi, mliječni proizvodi, hrana za životinje i konzervirano povrće. U trgovini na malo pekarskim proizvodima zabilježeno je povećanje cijena kruha i ostalih pekarskih proizvoda prosječno do 15%, a ponekad od 20 do 30%.

"Inspekcije Državnog inspektorata i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti, nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore u cilju zaštite potrošača", zaključuje Državni inspektorat.