VIROLOG Hendrick Streeck prošlog tjedna je održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o otkrićima o koronavirusu.

Streeck je profesor virologije i direktor Instituta za virologiju i HIV na sveučilištu u Bonnu. Objasnio je metodologiju svoje nove studije koja je provedena u Heinsbergu, u epicentru zaraze koronavirusom u Njemačkoj te je govorio o potencijalnim planovima za prelazak u normalni život. 

Njegova ekipa je prošlih tjedana završavala istraživanje provedeno preko anketa i istraživanjem u domovima ljudi u regiji Heinsberg. Tamo je prijavljeno više od 1400 slučajeva.

Što je sve potrebno da biste se zarazili u trgovini?

Heinsberg ima oko 250.000 stanovnika te 46 smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom. Njihovo istraživanje je dalo neke indikacije kako virus funkcionira.

”Nema značajnih rizika za zarazu kada idete u kupovinu. Teški slučajevi infekcija su bili rezultat ljudi koji su bili na okupu kroz duže razdoblje, npr. u skijalištu u Ischglu u Austriji. Kada smo testirali kvake, telefone ili toalete, nismo mogli doći do virusa iz tih uzoraka”, pojasnio je i rekao što je potrebno da biste se zarazili, primjerice, diranjem kvake.

“Da zapravo pokupite virus, netko bi se morao zakašljati u ruku, odmah potom dodirnuti kvaku, a vi biste odmah potom morali dodirnuti tu kvaku pa si tom istom rukom dodirnuti lice”, rekao je. On vjeruje kako su šanse za transmisiju preko tzv. kontaminiranih površina jako male. 

Počela je nova studija

Virolog Christian Dorsten iz Berlina je pak ranije istaknuo kako se koronavirus ne može prenijeti zrakom iako se prenosi kapljičnim putem. Rekao je kako je virus jako osjetljiv na isušivanje pa je jedini način za zarazu da zapravo udahnete zaražene kapljice koje je netko kihnuo ili iskašljao. 

Ipak, ima različitih zaključaka o širenju virusa. Američki stručnjaci su zaključili da virus može opstati do 24 sata na papiru, tri sata u aerosolu i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku. Iz Instituta Robert Koch pak naglašavaju kako su to rezultati dobiveni u eksperimentalnim uvjetima te kako stoga nisu reprezentativni za svakodnevicu. 

Heinsberg sada postaje centar nove studije kojoj je cilj procijeniti kako se točno virus širi i kako se može zaustaviti. Studija će se bazirati na 1000 ljudi. 

“Rezultati ove detaljnije studije bi mogli poslužiti preporukama za nacionalne izlazne strategije kada se budu uklanjale karantene”, osvrnuo se Streeck. 

Rekao je i kako je važno doći do ovih podataka koji se zasnivaju na činjenicama, ne na pretpostavkama.

“Ti podaci će biti baza informacija na kojima vlade mogu razmišljati o svojim daljnjim postupcima”, dodao je.

"Važno je razmišljati o povratku na staro"

Streeck je dodao i kako je Heinsberg idealno mjesto za pronaći odgovore za ostatak Njemačke, Europe, pa možda i svijeta. 

Streeck smatra da je važno imati na umu neke negativne efekte uvedenih mjera.

“Ljudi mogu ostati bez poslova. Možda neće moći plaćati stanarine, a ostanak u zatvorenom slabi imunitete. Cilj nije kompletno obuzdavanje virusa. Moramo znati kapacitete naših bolnica. Koliko infekcija je previše? Što kažu stručnjaci s intenzivne?” pita se Streeck. 

“Važno je razmišljati o strategiji povratka na staro”, rekao je i dodao kako se nada da će doći do važnih činjenica koje će biti baza odlukama o povratku na staro. 

Primarni rezultati nove studije očekuju se do kraja ovog tjedna.