RAT U UKRAJINI i mirovni napori bili su tema jutrošnje emisije Hrvatskog radija.

"Američki predsjednik Donald Trump shvatio je da nema jednostavnog i brzog rješenja za rat u Ukrajini", kazao je bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.

"Neovisno o tome što se on očito svjesno opredijelio za to da drži stranu Vladimiru Putinu i Rusiji, morao je korigirati svoj pristup jer bi time riskirao ozbiljnije potrese unutar konzervativne većine koja ga podržava u Kongresu", dodao je.

Vojni analitičar: Putin nema razloga stati s ratom

Voditelj je upitao vojnog analitičara Marija Galića zašto bi Vladimir Putin stao, ako zna da je SAD uskratio pomoć Ukrajini. Galić smatra da Putin nema razloga stati. Prije nekog vremena se govorilo, tvrdi Galić, da je Putinu sve teže te dodao da je morao dovesti sjevernokorejske vojnike kako bi oslobodio Kursk.

"Putin bi mogao nastaviti ratovati još cijelu ovu godinu", kazao je Galić te pojasnio da je Rusija sada u fazi kada dobiva, osvaja selo po selo. "No, pitanje je što mu znači tih 20% teritorija Ukrajine na sav onaj silni teritorij koji ima Rusija? To je valjda jedan promil teritorija Rusije", rekao je Galić. 

"Istovremeno ima stotine tisuća mrtvih i teško ranjenih koji do kraja života neće moći brinuti o sebi koliko su teško ranjeni. Ima silna razaranja i tri godine teških sankcija koje su najviše pogodile rusku srednju klasu. To je najopasnije kada se dogodi. Oni bogati su se snašli. U krajnjem slučaju pun ih je Abu Dhabi i Dubai i elitna ljetovališta", dodao je Galić.

Sjevernokorejska pomoć Rusiji

Gordan Akrap, vojno-sigurnosni analitičar i pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", istaknuo je da je Vladimiru Putinu potreban mir da pokuša reorganizirati svoje gospodarstvo, reorganizirati državu, da pokuša nadograditi manjak ljudstva. Smatra da Rusija nije dobila pomoć od Sjeverne Koreje samo u ljudstvu, nekih 15-16 tisuća vojnika. 

"Govorimo o nekoliko desetaka tisuća kontejnera s oružjem i sa streljivom, bez kojeg bi ruska skladišta već bila prazna", rekao je i dodao da Rusija, kao i Ukrajina, ovisi o vanjskim izvorima.

Navodi da je Putinu potreban mir da pokuša reorganizirati svoje gospodarstvo, reorganizirati državu, da pokuša nadograditi manjak ljudstva.

Napomenuo je pritom da Ukrajina treba razvijati vlastite sposobnosti u razvoju tehničke industrije i vojne industrije, ali da na tome već i radi. "Razvili su rakete tipa Neptun koje idu do 700-750 km udaljenosti, koje su vrlo precizne. Prema tome, Ukrajina razvija svoje sposobnosti. Ukrajina još ima ljudski potencijal", rekao je. 

Galić pak tvrdi da je ukrajinska vojna industrija, u vrijeme kada se raspao Sovjetski Savez, bila čak malo naprednija od ruske vojne industrije. "Oba nosača zrakoplova napravljena su u Odesi, a i raketni sustavi. Kina je prve suvremene protuzračne sustave kupila od Ukrajine, ne od Rusije. Interkontinentalni balistički projektili su rađeni u Ukrajini. Motori za helikoptere su samo rađeni u Ukrajini", dodao je.

Nepredvidljivost američke vanjske politike

Naglasio je da je Ukrajina imala kapaciteta, ali da su, kako kaže, "sami sebe uništili, jer nisu znali što bi sa sobom, što bi sa svojom državom te da sad praktički kreću od početka".

Akrap ističe da je Ukrajina smanjila potrošnju zapadnih, odnosno američkih sustava i usmjerila se na upotrebu dronova.  "Napravili su različite vrste višefunkcijskih dronova, ne samo za napadne, nego i izviđačke, obavještajne funkcije", dodao je i naglasio da čak i sami nose rakete.

"Ukrajina već šest mjeseci razmišlja i komunicira, razgovara i planira kako sačuvati strateške pričuve oružja, obrambenih sredstava da izdrže do trenutka dok Europa razvije svoje sposobnosti", rekao je i dodao kako je politika SAD-a trenutačno nepredvidiva.

"Kad je u pitanju američka vanjska politika pod predsjednikom Trumpom, onda je jedino izvjesno zapravo nepredvidljivost", izjavio je Kovačević. Napomenuo je da je Trump do sada u ratu u Ukrajini vodio politiku "Rusija prva" te da nikakve zahtjeve nije postavljao Rusiji nego je sav pritisak usmjerio prema Ukrajini.