PREDSJEDNIK Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrian Vuksanović ocijenio je da su Crna Gora i Hrvatska bliske države koje imaju zajedničku budućnost u Europskoj uniji, ali je upozorio da su posljednjih godina neki politički potezi službene Podgorice pridonijeli pogoršanju odnosa dviju država.

U razgovoru za Hinu, čelnik HGI-ja govorio je o nastojanju dijela crnogorske vlasti da stvori pogrešnu sliku o Hrvatskoj.

"To su pokušaji koji imaju za cilj udaljavanje dviju država i stvaranje od Hrvatske onoga što nije. Od 2020. godine akumulirale su se brojne provokacije službene Podgorice prema Zagrebu, čemu je cilj da se Crnoj Gori zatvori prozor prema EU", kazao je Vuksanović.

Kao primjere naveo je usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu 2024. godine, zatim polemiku oko naziva bazena u Kotoru, problematiziranje spomen-ploče u ratnom logoru Morinju te izjave crnogorskog ministra obrane vezane za Domovinski rat. Dodao je da se takvi potezi često predstavljaju kao zaštita državnog digniteta, dok se istodobno prešućuju uvredljive izjave koje dolaze iz Srbije.

Na vlasti u Crnoj Gori šesteročlana je koalicija sastavljena od triju prosrpskih i proruskih stranaka i triju stranaka etničkih manjina. Dvojica njezinih čelnika, predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik vlade Aleksa Bečić, u Hrvatskoj su nepoželjne osobe.

"Iz te političke strukture nikada nismo čuli ništa o uvredljivim opaskama iz Srbije koje su dolazile od raznih vulina, rakića i ostalih mislilaca 'srpskog sveta' ili od bilo koga drugog iz kruga ideoloških potomaka politike Slobodana Miloševića", rekao je Vuksanović.

Pokušaji negiranja hrvatskog identiteta

Prema njegovim riječima, takva politika ne stvara samo probleme u odnosima s Hrvatskom, nego i s drugim susjedima.

"Ne pokušavaju se samo s Hrvatskom kontaminirati odnosi, već i s drugim susjedima, kao što su BiH i Kosovo. Državna politika kreira odnose i ambijent, a vidimo da kod nas takva politika od otvorenih pitanja pravi otvorene probleme", rekao je čelnik HGI-ja.

Unatoč političkim napetostima, Vuksanović smatra da dvije države imaju potencijal za jačanje suradnje. Istaknuo je da je politika HGI-ja, između ostalog, raditi na jačanju odnosa između Podgorice i Zagreba te na zaštiti položaja hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.

Podsjetio je da su se Hrvati u Crnoj Gori desetljećima suočavali s pokušajima negiranja njihova identiteta, ali danas imaju autentičnu političku stranku koja artikulira sve što je potrebno kako bi, iako malobrojni, sačuvali svoje identitetske odrednice.

Osim toga, HGI je, kaže, prepoznat i kao stranka koja se jednako bori za jačanje crnogorske državnosti i svega što čini Crnu Goru snažnom, svojom i prosperitetnom.

"Hrvati u Crnoj Gori su se naslušali i nagledali onih koji su još od devedesetih godina jalovo pokušavali negirati naš identitet i svesti nas na skupinu bez političkog subjektiviteta i digniteta. Žalosno je što, nakon više od 30 godina, opet slušamo pojedince po Boki Kotorskoj koji kažu da Hrvati ne postoje", rekao je Vuksanović.

Dodao je kako je danas značajna razlika u tome što je Hrvatska stabilna i snažno razvijena država koja aktivno brine o položaju svoje nacionalne manjine u Crnoj Gori.

"S druge strane, niste nikada čuli, i nećete, izjavu bilo koga iz Republike Hrvatske tko bi negirao ili omalovažavao crnogorsku naciju, kulturu i identitet. Naprotiv", kazao je Vuksanović.

Naglasio je da je Hrvatska u proteklim godinama pružila značajnu pomoć Podgorici u integracijskim procesima, baš kao što je to učinjeno u crnogorskom procesu pristupanja NATO-u.

Hrvatsko srce za Crnu Goru

Podsjetio je i da se HGI još prije referenduma o neovisnosti 2006. zalagao za obnovu crnogorske državnosti te za članstvo zemlje u NATO-u i EU-u.

"I tada smo bili malobrojni, ali smo bez pardona ušli u sve emancipatorske borbe i dali doprinos ostvarenju dva velika cilja", rekao je.

Naglasio je da njegova stranka ostaje dosljedna politici jačanja crnogorske državnosti i očuvanja hrvatskog identiteta u zemlji.

"Želim Crnu Goru svoju i jaku, a to je na Zapadu", rekao je Vuksanović, dodajući da HGI ostaje ustrajan u svojoj misiji očuvanja hrvatskog identiteta i jačanja same Crne Gore.

"Kako prije 24 godine, kada smo formirali HGI, tako i danas ostajemo konstruktivni, principijelni i ustrajni. Ili, kako smo to izrazili kroz slogan: Hrvatsko srce za Crnu Goru", rekao je.

Kontradiktorni potezi u eurointegracijama

Govoreći o aktualnim političkim zbivanjima u zemlji, Vuksanović je upozorio i na "kontradiktorne poteze" vlasti u vezi s europskim integracijama.

U crnogorskom parlamentu nedavno je jednoglasno usvojena rezolucija o europskim integracijama, ali su istodobno predložene izmjene zakona o Ministarstvu unutarnjih poslova i Agenciji za nacionalnu sigurnost (ANB), koje su izazvale kritike dijela domaće i međunarodne javnosti.

Vuksanović kaže da su te dvije inicijative u međusobnoj suprotnosti.

"Oni koji su glasali i za Rezoluciju o europskim integracijama, a potom i za zakone o MUP-u i o ANB-u, zapravo su pokazali da nisu, u najmanju ruku, dosljedni kada proklamiraju europske vrijednosti", rekao je čelnik HGI-ja.

Dodao je da europski put podrazumijeva konkretne standarde poput vladavine prava, institucionalne ravnoteže i zaštite građanskih sloboda.

"Ako istodobno usvajate rezoluciju o europskoj perspektivi, a zatim zakone koji izazivaju ozbiljne rezerve nevladinog sektora, sindikata i europskih partnera, onda je jasno da postoji nesklad između političkih poruka i stvarnih poteza", rekao je Vuksanović.

Ocijenio je da su izmjene navedenih zakona problematične jer otvaraju prostor snažnijoj političkoj kontroli nad sigurnosnim sektorom.

Kao posebno sporno naveo je mogućnost da ANB, prema novim rješenjima, prati i nadzire pojedince bez sudske odluke. Također, upozorio je da ministar unutarnjih poslova, prema predloženim izmjenama, sam formira petočlanu komisiju koja procjenjuje jesu li policijski službenici dostojni službe i imaju li sigurnosnih smetnji.

Vuksanović je rekao da bi inzistiranje na spornim zakonima moglo dodatno produbiti političke podjele u trenutku kada je zemlji potrebna veća politička homogenost.

"Ova godina je finalna u procesu europskih integracija i inzistiranjem na zakonima kao što su ovi o ANB-u i MUP-u doprinosi se stvaranju podjela i narušavanju elementarne homogenosti koja je potrebna na putu prema Bruxellesu", rekao je.