NOVOG ministra zdravstva Vilija Beroša čekaju ogromni problemi u sektoru koji je preuzeo nakon što je premijer Andrej Plenković smijenio Milana Kujundžića. Tri problema su ključna, za početak to su: prekovremeni sati liječnika, njihove plaće i liste čekanja.

>> Za mjesec dana kreće potpuni kolaps zdravstva, a Kujundžić čuva vlastitu fotelju

Naime, ostala su još samo tri dana do isteka akcije "Želim raditi zakonito" koju je pokrenuo Hrvatski liječnički sindikat. Oni provode anketiranje liječnika o povlačenju suglasnosti za rad više od 48 sati tjedno, a ako će liječnici raditi striktno po zakonu, ovakav zdravstveni sustav više neće moći održati.

"Kad završi akcija, onda ćemo sve urudžbirati Ministarstvu zdravstva i od tog treba proći mjesec dana i onda će doktori raditi isključivo kako je zakonom propisano, maksimalno 48 sati tjedno", rekao je Indexu dr. Igor Tripalo, dopredsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Zato će Beroš hitno morati postići dogovor s liječnicima oko prekovremenog rada i plaća ako ne želi da bolnice prestanu funkcionirati. To je trenutno gorući problem koji će prvo morati riješiti. Beroš je danas najavio da se u podne nalazi sa šefom Hrvatske liječničke komore i da će razgovarati o prekovremenim satima i plaćama liječnika.

Prvo će prestati funkcionirati manje, a onda i veće bolnice

Ako Beroš ne postigne dogovor s liječnicima, hrvatsko zdravstvo čeka potpuni raspad jer nam je dopredsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (jedinog sindikata koji okuplja liječnike) dr. Igor Tripalo rekao da je već sad jako puno liječnika potpisalo otkaze suglasnosti i više neće raditi prekovremeno. Na pitanje što će to točno značiti za zdravstveni sustav, rekao je da bolnice više neće funkcionirati, liste čekanja će se još više produžiti i neće biti moguće obaviti niz pretraga.

>>Za mjesec dana kreće potpuni kolaps zdravstva

"Kad završi akcija, onda ćemo sve urudžbirati Ministarstvu zdravstva i od tog treba proći mjesec dana i onda će doktori raditi isključivo kako je zakonom propisano, maksimalno 48 sati tjedno. Kad se to dogodi, manje bolnice koje imaju daleko manji broj liječnika, već od tog ponedjeljka radit će 48 h, pa već u četvrtak neće više funkcionirati, a veće bolnice će za 2 do 3 tjedna prestati funkcionirati", rekao je dr. Tripalo.

Vikendima u bolnicama, kaže, više neće biti nijednog liječnika tako da bolnice više neće moći raditi tijekom vikenda jer će tijekom tjedna ispucati tih 48 sati.

Dr. Tripalo: Činjenica je da nas čeka kolaps zdravstva

"Isto tako, bolnice više neće raditi 24 sata na dan jer neće biti liječnika, najviše problema zbog toga imat će kirurgija, interna i anestezija. Jako će se smanjiti opseg posla i činjenica je da nas čeka kolaps zdravstva", rekao nam je dr. Tripalo.

Liječnici godinama zapravo rade protuzakonito jer prema zakonu godišnje mogu odraditi maksimalno 180 sati prekovremeno. Međutim, liječnici se toga ne drže jer znaju da bi se dogodio raspad sistema, tako da mnogi od njih odrade već u par mjeseci tu dozvoljenu kvotu prekovremenih.

"Smijemo raditi 180 sati prekovremeno godišnje, ja odradim 2000 sati"

"Najviše prekovremenih imamo mi po manjim bolnicama jer nemamo dovoljno liječnika. Mnogi liječnici već na ljeto imaju preko 180 prekovremenih, a neki od nas ih imaju jako puno. Recimo, ja godišnje odradim 2000 sati prekovremeno", rekao je za Index dr. Tripalo koji radi u Općoj bolnici Ogulin.

Liječnici se neće striktno držati zakona samo ako im vlada ispuni zahtjev, a to je da donese Zakon o plaćama liječnika, što traže Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatska liječnička komora. Traže da se donese zakon i da liječnički sindikat postane reprezentativan te da sami mogu pregovarati o svojim uvjetima rada s vladom, što dosad nije bio slučaj.

Liječnici od 2013. ne mogu pregovarati o svojim plaćama

Naime, Hrvatski liječnički sindikat, jer nema dovoljan broj članova da bi bio reprezentativan, premda jedini predstavlja liječnike u pregovorima o plaćama i drugim materijalnim pravima, dosad nije mogao sudjelovati u pregovorima oko kolektivnog ugovora za liječnike.

Do 2013. godine, Hrvatski liječnički sindikat bio je reprezentativan i imao je pravo pregovaranja za Granski kolektivni ugovor. No tada je u Zakonu o reprezentativnosti udruga, poslodavaca i sindikata propisano da je za gransko pregovaranje potrebno najmanje 20 posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika, u ovom slučaju u zdravstvu. S obzirom na udio liječnika u ukupno zaposlenima u hrvatskom zdravstvu, u današnjoj sindikalnoj situaciji gotovo je nemoguće među njima osigurati dovoljno članova koji za to ispunjavaju uvjete.

Zato sindikat traži da se donese zakon o njihovim plaćama. Smijenjeni ministar zdravstva Milan Kujundžić ranije im je obećao da će donijeti takav zakon i formirati radnu skupinu oko njegova donošenja, no još se ništa nije dogodilo po tom pitanju.

Ministarstvo nikad nije odgovorilo hoće li poštivati odluku Vrhovnog suda

Ministarstvo zdravstva Indexu ni nakon više od tjedan dana nije odgovorilo hoće li poštovati odluku Vrhovnog suda po kojoj se liječnicima moraju isplatiti svi prekovremeni sati i što će za zdravstveni sustav značiti ako će raditi 180 sati godišnje prekovremeno, koliko je dopušteno za cijelu godinu.

Ministar financija Zdravko Marić nakon odluke Vrhovnog suda rekao je da bi ona mogla državu koštati do 1,5 milijardi kuna, ali da u proračunu nema tog novca. Potom je Kujundžić izjavio kako će Ministarstvo pokušati u razgovoru sa sindikatom definirati kako riješiti taj dug, kojom dinamikom i u kojem roku.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) nakon presude Vrhovnog suda je objavila priopćenje na svojoj stranici u kojem pišu da su za to pravo poštenog plaćanja prekovremenih sati bili zakinuti punih 6 godina i zbog toga je podignuto preko 4000 tužbi koje su se u zadnjih par godina rješavale u visokom postotku u korist liječnika.

"Troškove neće platiti ministarstvo, već građani koji plaćaju zdravstveno osiguranje i pune državni proračun"

"Od objave pravnog shvaćanja Vrhovnog suda prošlo je više od mjesec dana, a hrvatski liječnici su plaću za prosinac ponovno dobili po starom, sada jasno nezakonitom obračunu. Zdravstvena administracija neusklađivanje obračuna plaća s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda pravda činjenicom da još odluku suda nisu dobili u pisanom obliku. Ministar zdravstva i Vlada RH ne odazivaju se na pozive sindikata i drugih liječničkih udruga na precizno formuliranje članka Kolektivnog ugovora kojim je uređen  obračun prekovremenih sati te promjenu Centralnog obračuna plaća. Rezultat toga je nastavak oštećenja liječnika u njihovim radnim i materijalnim pravima", kažu u HUBOL-u.

Pozitivne odluke sudova iz cijele države i dalje, navode, pristižu, a liječnici dobivaju sudske procese.

"No zdravstvena administracija umjesto u pregovore i isplate duga liječnicima ide u drugostupanjske postupke, povećava dug koji će biti u konačnici isplaćen iz limita bolnica ili šuti te tako oštećuje liječnike i ignorira odluke sudova. Sve dovodi do toga da će zdravstveni sustav imati veće troškove nego što je potrebno, a te troškove neće platiti ravnatelji bolnica i Ministarstvo zdravstva, već hrvatski građani koji plaćaju zdravstveno osiguranje i pune državni proračun kroz ostale poreze", istaknuli su u HUBOL-u.

A osim pitanja prekovremenih sati te plaća liječnika, treći ključan problem su liste čekanja, koje su ogromne.

Za neke preglede čeka se 659 dana

Lani je Index istražio kolike su i situacija je pokazala ovo: za MR (magnetsku rezonancu) abdomena najviše se čeka u KBC-u Zagreb - 659 dana, za MR mozga također se najduže čeka na Rebru - 600 dana, za ultrazvuk dojki najduža lista čekanja je u KBC-u Split - 555 dana, ultrazvuk srca najduže se čeka u KBC-u Sestre milosrdnice - 309 dana. Dok za RTG srca i pluća u KBC-u Rijeka i KBC-u Split nema liste čekanja, a u drugim bolnicama u prosjeku se čeka po desetak dana, ta se pretraga u KB-u Dubrava čeka čak 570 dana. Za ultrazvuk štitnjače najveća je lista u KB-u Merkur, gdje se na tu pretragu čeka 240 dana, dok se za kolonoskopiju najduže čeka u KB-u Sveti Duh - 141 dan.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) lani je objavio da će bolnice dobiti više novca za dijagnostičko-terapijske postupke za koje su najveće liste čekanja. Bolnicama su povećani maksimalni iznosi za MR, CT, EKG, ergometriju, holter, UZV dojke, štitnjače i srca te operaciju katarakte, izjavili su u HZZO-u, uz napomenu da je riječ o dijagnostičko-terapijskim postupcima za koje su najveće liste čekanja.

Porazni rezultati Indexova istraživanja

Međutim, Index je par mjeseci nakon njihove objave istražio kolike su liste čekanja za neke od navedenih pretraga u najvećim hrvatskim bolnicama, a rezultati su poražavajući, pa se tako u pojedinim bolnicama na određenu pretragu čeka dvije godine, što su nam pokazali podaci s HZZO-ove liste čekanja.

>>Nevjerojatne liste čekanja: Evo na koje ćete preglede čekati duže od 600 dana

Međutim, iz HZZO-a su nam rekli da njihove liste nisu u potpunosti vjerodostojne, odnosno da nisu uvijek točne jer iako bi im bolnice na dnevnoj bazi trebale slati podatke, mnoge to ne čine. Od izvora iz HZZO-a doznali smo da su njihove liste čekanja dobar izvor informacija da se vidi koja se pretraga u kojoj bolnici može obaviti, ali da je za najtočniju informaciju ipak potrebno zvati pojedinačno svaku bolnicu.

Uz tri ključna problema postoji i niz drugih

Indexu se svako malo javljaju ogorčeni pacijenti sa svojim slučajevima i javljaju koliko dugo trebaju čekati na neku pretragu.

>>Hitno treba na operaciju koljena. Na Rebru ga naručili za godinu i pol

>>Riječanka koja boluje od raka hitno treba na CT, prvi termin joj dali u prosincu

Situacija je stoga takva da oni koji si mogu priuštiti odu u privatnu kliniku na pretragu, ako već nemaju vezu u bolnici, a oni koji nemaju ni vezu ni novac ne mogu apsolutno ništa - osim čekati da im se oslobodi termin.

Mi smo istaknuli tri ključna problema u zdravstvu koja bi novi ministar odmah trebao rješavati, no to ne znači da nema i ostalih problema (npr. nedostatak specijalista po bolnicama, prvenstveno u Dubrovniku i Zadru). Međutim, bitno je da se prvo ovi problemi pokušaju što skorije riješiti da se ne dogodi to da nam ljudi umiru jer vikendima neće biti liječnika u bolnicama.